U Agri-PV-u površine se koriste i za proizvodnju postrojenja i za proizvodnju solarne energije. Ovo povećava prostornu efikasnost: proizvodnja solarne energije se proširuje, a istovremeno se plodna područja čuvaju i koriste za poljoprivredu. Fotovoltaika i fotosinteza više se ne natječu, već se nadopunjuju. S obzirom na dinamični, globalni rast PV i s tim povezano povećanje potreba prostora za PV sistemima, inovativni koncepti poput Agri-PV omogućavaju dvostruku upotrebu poljoprivrednog zemljišta i na taj način mogu podržati transformaciju energetskog sistema.
Prema Fraunhofer ISE, Agri-PV tehnologija se dinamično razvijala posljednjih godina i proširila se na gotovo sve regije svijeta. Instalirani kapacitet Agri-PV porastao je širom svijeta sa oko pet megavata (MW) u 2012. godini na oko 2,9 GW u 2020. godini, pri čemu je Kina imala najveći udio s oko 1,9 GW instalirane snage. U vremenima klimatskih promjena sa sve većom sušom i ekstremnim vremenskim događajima, Agri-PV može postići višestruke prednosti: solarna energija bez emisija plus proizvodnja hrane plus zaštita ratarskih kultura od štete od suše i vremenskih utjecaja poput štete od tuče ili jake kiše. Djelomično zasjenjenje poljoprivrednih površina instaliranim solarnim modulima smanjuje brzinu isparavanja, a mogu zamijeniti i skupe zaštitne mreže od tuče ili folijske tunele.
Sjena PV sistema smanjuje potrebu za navodnjavanjem
U područjima udaljenim od mreže, Agri-PV može isporučivati električnu energiju za proizvodnju i preradu vode, a istovremeno smanjiti potrebe za vodom ratarskih usjeva sjenčanjem. To se suprotstavlja trendu ka dezertifikaciji i pogoršanju kvaliteta tla. Najveći svjetski sistem Agri-PV nalazi se na rubu pustinje Gobi u Kini: bobice se uzgajaju pod solarnim modulima snage 700 MW. Preliminarna studija kompanije Fraunhofer ISE za lokaciju u indijskoj državi Maharasthra pokazala je da zasjenjivanjem, a time i manjim isparavanjem pod agri-PV sustavima, mogu se postići i do 40 posto veći prinosi za paradajz i pamuk.
