Lideri zemalja Zapadnog Balkana složili su se ovih dana u Beogradu da je usko koordinisani pristup ubrzavanju energentske tranzicije na regionalnom nivou jedini način izlaska iz energetske krize koja u ovim zemljama reflektuje specifične probleme konsolidovanog sistema Jugoslavije.

Zapadnobalkanski zvaničnici razgovarali su o mogućnostima za saradnju i istakli ulogu stranih investicija u energetskoj tranziciji na regionalnoj konferenciji “Mogućnosti ulaganja u obnovljive izvore energije na Zapadnom Balkanu” koju je u Beogradu organizovala Nordijska poslovna alijansa.

Makedonci pesimistični

„Svi mi smo potekli iz konsolidovanog energetskog sistema Jugoslavije. Pa kad se Jugoslavija raspala, sistem je dekonsolidovan… Za mene je utopizam ukoliko neko misli da jedna zemlja s nivoom BDP-a kojeg mi imamo, s nivoom fiskalnog prostora kojeg mi imamo, u smislu mogućnosti nalaženja dodatnog finansiranja, moći sama da izvede energetsku tranziciju. Stoga, može se krenuti, može se pokušati, neće biti postignuto ništa. Izgraditi 40 megavata solara, 50 megavata vjetra, opet 60 megavata solara negdje – to ne rešava problem. To samo rješava problem uređivanja izloga, pa da imamo o čemu lijepom da razgovaramo na konferencijama“, izjavio je u Beogradu predsjednik Vlade Sjeverne Makedonije, Dimitar Kovačevski.

EMT SOLAR

Srbijanci optimistični

Predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić je izjavio da Srbija treba da u energetiku investira između 16 i 33 milijarde eura.

Energetski sektor Srbije mora da se promijeni u znatnoj mjeri i to na strukturnom nivou, izjavio je Vučić i istakao da građani i kompanije, u prvom redu javna preduzeća, moraju da mijenjaju navike. Norveški Rystad Energy je predao prijedloge za reforme u Srbiji na kratak, srednji i dugi rok. „Pred nama nema lakih odluka, ali moramo da ih donesemo što je prije moguće. U suprotnom se suočavamo sa katastrofom“, kazao je Vučić.

Ta konsultantska firma je procijenila investicije u energetiku neophodne u slijedećih deset do 20 godina na između 16 i 33 milijarde eura, otkrio je Vučić. On je ukazao na energiju iz obnovljivih izvora, elektroenergetsku mrežu i interkonekcije kao najvažnije segmente.

Bosanci opredjeljeni

Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija istakao je ovom prilikom da u BiH postoji snažan interes za jačanje saradnje u energetskom sektoru sa kompanijama iz Norveške, složivši se da je regionalna, zajednička akcija jedini način da naše zemlje uspješno prođu kroz energetsku tranziciju.

Kazao je da su oba entiteta, i RS i Federacija BiH, u procesu usvajanja seta zakona koji su usmjereni na sve izazove koje nosi energetska tranzicija ka čistoj energiji, što, kako je istakao, pokazuje jasno opredjeljenje Bosne i Hercegovine za prelazak sa fosilnih goriva na obnovljive izvore energije. Naglasio je da Bosna i Hercegovina maksimalno radi na otvaranju energetskog sektora za privatne investicije, a to se naročito odnosi na obnovljive izvore energije poput solarnih elektrana. Dodao je da su vjetroelektrane i solarne elektrane u prošloj godini proizvele tek 2,6 posto neto proizvodnje električne energije u BiH, te da u ovoj oblasti postoji značajan prostor za dodatna ulaganja.

Energetska tranzicija u BiH: Dokle se došlo sa procedurom usvajanja Zakona o OIE?

Iako BiH raspolaže značajnim energetskim kapacitetima, uz činjenicu da se još primarno napaja električnom energijom proizvedenom iz zastarjelih temoelektrana i da joj nedostaju dodatna ulaganja u modernizaciju postojećih postrojenja, kočničari donošenja novih zakona koji bi mogli osigurati stvarni zamah investicija u obnovljive izvore energije usporavaju našu državu na putu energetske tranzicije.

Dok je Zakon o obnovljivim izvorima u RS-u već stupio na snagu, Federacija i dalje čeka da njen novi zakon, čiji je nacrt utvrđen još početkom jula ove godine, konačno dobije svoj epilog u parlamentarnoj proceduri. Nacrtom novog federalnog Zakona o obnovljivim izvorima energije i efikasne kogeneracije, u potpunosti usklađenim sa EU Direktivom o promociji proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, predviđaju se jeftiniji tržišni principi, ukidanje skupog subvencioniranja koje pogoduje samo velikim investitorima i promocija koncepta „građanske energije“. Od novog zakona se očekuje da će osigurati kontinuirani razvoj tržišta električne energije, uz više sudionika u njemu.

Dok članice EU odlažu nuklearni otpad na granici BiH…

Na solarne potencijale Bosne i Hercegovine s pravom se računa kao na alternativu koja će nas brzo uvesti među vodeće proizvođače energije iz solara u regionu. Na žalost, pasivnost ranije garniture političara dovela je Bosnu i Hercegovinu, a posebno Federaciju BiH u nezavidan položaj. Dok se BH javnost od strane nekih “nezavisnih” organizacija bombarduje pričama o štetnosti termoelektrana, predstavljajući ih kao postrojenja koja proizvode samo štetne gasove, a ne enormnu zaradu kojom se ove godine pune entitetske kase, isti dušebriznici koje financiraju organizacije iz EU prešućuju ogromnu opasnost kojom se izlaže sjeverozapad BiH, opasnost izazvanu upravo od strane članica EU, Slovenije i Hrvatske.

Foto: Ilustracija / Vijesti.ba

Alternativa za energiju iz termoelektrana može biti i solar u sprezi sa zelenim hidrogenom, ali samo korak po korak. Jer ukoliko se stabilan energetski sistem BiH naruši, lako se može dasiti da Bosna i Hercegovina bude prisiljena da u bliskoj budućnosti uvozi električnu energiju iz budećeg bloka 2 atomske elektrane Krško. Obzirom na dosadašnje ponašanje EU, Hrvatske i Slovenije prema problemu odlaganja nuklearnog otpada iz NEK Krško na granicu sa BiH, lako se može desiti da pri uvozu Bosna i Hercegovina bude dobila u paketu sa električnom energijom i par buradi sa crno-žutom oznakom.

Zato javnost treba da zanima: u kojoj je fazi usvajanje novog Zakona o obnovljivim izvorima energije i efikasnoj kogeneraciji Federacije BiH?

marketing

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime