Ističu rokovi za izgradnju OIE postrojenja jer se ne mogu na vrijeme dostaviti sve potrebne dozvole. Zaustavljen je kompletan sistem ishođenja lokacijske, građevinske i upotrebne dozvole za postojeće projekte obnovljivih izvora energije, čime postaje izgledno da unutar zakonom zadanih rokova neće biti moguće izgraditi elektranu, upozarava Udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske.
“Poznato je kako priključak na elektroenergetsku mrežu predstavlja jedno od uskih grla razvoja OIE projekata” navodi se u saopćenju Udruženja.
Iako je najavljeno da će Odluka o iznosu jedinične naknade za priključenje, koju donosi HERA (Hrvatske energetske regulatorne agencije) biti donesena do kraja prošle godine to se nije dogodilo, a posljedice su višestruke. Zbog nepoznate cijene priključenja razvoj novih proizvodnih postrojenja iz obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj u potpunosti blokiran i svi projekti praktički „stoje“, ” upozoravaju iz Udruženja.
Zbog navedenog kašnjenja investitori ne mogu pokrenuti postupak izrade EOTRP-a (Elaborata optimalnog tehničkog rješenja priključenja) te ishoditi ugovor o priključenju, odnosno Elektroenergetsku suglasnost što su sve preduvjeti za ishođenje drugih potrebnih dozvola (lokacijska i građevinska dozvola) za razvoj OIE projekata. Naročito je problematična činjenica da su investitori u obavezi ishoditi sve dozvole te izgraditi postrojenje unutar sedam godina, odnosno pet godina za projekte koji su dobili energetsko odobrenje, jer se taj rok ne može produžiti. Dakle, zbog ne donošenja odluke o iznosu jedinične naknade za priključenje na mrežu investitori ne mogu nastaviti daljnji razvoj projekata, istovremeno im teče rok za izgradnju postrojenja čime postaje izgledno da unutar tog roka neće biti u mogućnosti izgraditi proizvodno postrojenje i ishoditi upotrebnu dozvolu.
OIE: nova Metodologija, stari problemi
Hravatska je ranije ima model naknade za priključenje prema kojem su investitori plaćali i troškove rekonstrukcije mreže. To se promijenilo 2022. godine, kada je usvojena nova Metodologija, pa su investitori isključeni od financiranja pojačanja mreže, ali se u njoj nije vodilo računa o započetim projektima koji su imali sklopljene ugovore o priključenju prema ranijem modelu.
S obzirom da Hrvatska sukladno ciljevima Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine, s pogledom na 2050. godinu, mora uspješno izgraditi što veći broj OIE postrojenja radi povećanja udjela OIE u neposrednoj potrošnji energije od 42,5%, potrebna su ulaganja u elektroenergetsku mrežu. Da bi elektroenergetska mreža mogla osigurati priključenje novih OIE elektrana hitno je potrebno izgraditi ključnu infrastrukturu (novi 400 kV dalekovod od TS Konjsko (Split) do TS Melina (Rijeka). Riječ je o ključnoj infrastrukturi od sustavnog značaja i koja se ne može financirati iz naknade za priključenje jer je bitna za cjelokupni prijenosni sustav i koja bi se trebala financirati iz EU fondova, mrežarine i/ili proračuna RH.
OIE Hrvatske je predložio nekoliko mjera kako da se ova situacija riješi, ali ti prijedlozi nisu usvojeni.
“ Uopće je apsurd da ključnu energetsku prijenosnu infrastrukturu koja predstavlja primarne/sistemske vodove od osobitog interesa RH, razvijaju i finansiraju privatni investitori te je po izgradnji predaju operatoru sistema u vlasništvo, dok bi paralelno operator naplaćivao drugim zainteresiranim investitorima priključenje na mrežu, odnosno operator bi duplo finansirao izgradnju voda o trošku investitora bez ikakvog učešća, a što je van razuma i najbitnije van zakonskih okvira”, navode iz Udruženja OIE Hrvatske.
Ograničenja prijenosa električne energije
HOPS prema svojim novim pravilima uvodi ograničenja prijenosa električne energije gdje investitori nemaju sigurnost kada i koliko proizvedene električne energije mogu isporučiti mreži.
“Ako HOPS može isključiti postrojenja za obnovljivu energiju s mreže u bilo kojem trenutku na bilo koji vremenski rok, nijedna finansijska institucija neće pristati finansirati takve projekte jer ne postoji mehanizam koji može garantovati sigurnost vraćanja kredita”, upozoravaju iz Udruženja.
OIE Hrvatske je također predlagao cijenu priključenja OIE na mrežu od nula eura, jer krajnji kupac plaća ukupnu cijenu proizvoda kojeg konzumira.
Slični problemi i u BiH
Slične probleme imaju i investitori u BiH. Zastoji u ishodovanju dozvola, nedostatak mjesta na mreži, odnedavno promijenjeni uslovi priključenja na mrežu, višemjesečno čekanje na dobijanje prethodne elektroenergetske saglasnosti, plaćanje koncesija u pojedinim kantonima čak i za elektrane od 23 kW, usporavaju zamah pokrenut prije nekoliko godina na proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora. Na sve to Bosna i Hercegovina nema jedinstveno Udruženje, poput onog u Hrvatskoj koje bi zastupalo interese investitora.