Bosna i Hercegovina će i u narednih desetak godina biti pouzdan izvoznik i imati značajne viškove električne energije koji se “prepoznaju” u Indikativnom planu razvoja proizvodnje i Integrisanom energetskom i klimatskom planu za period 2024-2033. godina.
Taj plan podrazumijeva da će BiH u tom roku imati jedanaest vjetroparkova (tri postojeća i osam novih) ukupne instalisane snage oko 769 megawata i sedam novih solarnih (fotonaponskih) elektrana ukupne instalisane snage oko 312 megawata što je povećanje u odnosu na ranije planove. Godišnji bilansi bazirani na tim podacima pozitivni su i u kontekstu nekoliko scenarija unutar elektroenergetskog sistema Bosne i Hercegovine, što našu zemlju ostavlja na mapi izvoznika električne energije.
Elektroenergetičari BiH su zajedno sa naučnim radnicima i poslovnim ljudima kreirali više od stotinu zadataka, preporuka i inicijativa za unapređenje elektroenergetskog sistema, primjenu novih tehnologija, razvoja tržišta.
Među zahtjevima kreiranim u proteklom periodu posebno su rezolutni oni koji se odnose na intenziviranje elektromobilnosti, a posebno se ističe onaj o uspostavljanju regulatornog okvira i sistema poticaja, zahtijevajući pojednostavljenje procedure ishodovanja dozvola, smanjenje poreza i snižavanje troškova registracije i ostalih dažbina.
Prema Integriranom energetskom i klimatskom planu, do 2030. godine potrebno je 2.230 GWh, obnovljive električne energije. Proizvodnju te obnovljive električne energije bi mogli pokriti određeni objekti koji se grade ili planiraju, što znači da treba graditi 250 do 300 MW godišnje, piše FENA.
Investicije u solarne elektrane u FBiH
Već postoje najave o gradnji velikih solarnih sistema u Federaciji koje pripremaju javna preduzeća Elektroprivreda Bosne i Hercegovine, kao stalni izvoznik električne energije i Javno preduzeće HZ HB.
Kako bi i dalje ostala izvoznik električne energije, a istovremeno povećala proizvodnju iz obnovljivih izvora, Elektroprivreda Bosne i Hercegovine je pokrenula procedure za gradnju više solarnih parkova u nekoliko općina u Federaciji. Sve solarne elektrane planiraju se graditi na površinskim kopovima i mjestima eksploatacije uglja. Sredinom prošle godine počela je procedura za gradnju osam solarnih elektrana na području Živinica, ukupne snage 60 megavata. Vrijednost projekta koji zajedno realiziraju Grad Živinice i Elektroprivreda BiH je oko 85 miliona maraka.
Solarne elektrane bit će izgrađene na prostorima gdje je okončana eksploatacija uglja. Šest elektrana bit će izgrađeno na području Višće i Đurđevika, a dvije na području bivšeg Površinskog kopa “Bašigovci”.To je prostor gdje se po važećim zakonima i prostornim planovima može graditi, a u toku je postupak ishodovanja potrebnih saglasnosti i dozvola.
Nešto ranije prošle godine, Elektroprivreda BiH je najavila da će na području Banovića graditi solarnu elektranu snage 8,8 MW. Gradnja je planirana u naselju Banović-Selo na 100 hiljada kvadratnih metara površine. Također, najavljena je i izgradnja solarne elektrane snage 15 MW na području Breze. Procijenjena vrijednost planiranih radova na solarnom parku je 22 miliona KM. Solarna elektrana će se graditi na napuštenoj deponiji rudnika uglja. U toku su i radovi na izgradnji solarnog parka u naselju Gračanica na području Bugojna gdje će biti instalirane dvije elektrane snage 50 MW.
Elektroprivreda BiH planira u narednim godinama realizirati i projekt plutajućih solarnih elektrana za koje je pogodno jezero Modrac, kao i hidroakumulacija Sniježnica
Solarne elektrane u Hercegovini
Svoje kapacitete širi i Elektroprivreda HZ HB. Nakon što je odobrena dodjela koncesije, već je počela počela gradnja solarne elektrane HZ HB 1 snage 150 MW, za koju je Vlada FBiH potvrdila da je elektroenergetski objekat od javnog interesa. Predviđena godišnja proizvodnja električne energije iz ove FNE je 263 GWh. Solarna elektrana se gradi na lokaciji Hodovo na području Grada Stoca, a vrijednost projekta je oko 180 miliona KM (link)
Očekuje se da će solarni kapaciteti u BiH u 2024. godini dostići 163 MW. U slučaju da se ostvari takav scenarij, BiH bi prestigla Makedoniju za koju se projicira da će 2024. godine imati kapacitete od 140 MW.
Svi ovi veliki projekti potrebni su kako bi se nastavilo nesmetano snabdijevanje i izvoz električne energije i u narednim godinama. Zahvaljući povećanju obima proizvodnje iz obnovljivih izvora, BiH ima šanse da i dalje ostane izvoznik značajnh količina električne energije.
