Bugarska se oslanja na nuklearnu energiju, obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost u svojim naporima da postigne punu dekarbonizaciju do 2050. godine, izjavio je ministar energetike Bugarske, Rosen Hristov.
Vlada razmatra planove za postepenu instalaciju nekoliko gigavata solarnih postrojenja u okviru kompleksa rudnika Marica East (Mini Maritsa iztok).
“Potrošnja električne energije će se povećati elektrifikacijom industrije i transporta i uvođenjem hidrogena kao zamjene za prirodni gas”, izjavio je Hristov, a prenosi Dnes.dir.bg.
Po njegovom mišljenju, istovremeno postavljanje kapaciteta nuklearne i obnovljive energije je najprikladniji način da se zemlja dekarbonizira do 2050. i osigura dovoljno električne energije.
Bugarskoj je potrebna električna energija po „izuzetno pristupačnoj cijeni, uz zadržavanje vodeće pozicije u regionu kao izvoznika“, kazao je Hristov. Istakao je i pozitivne efekte mjera energetske efikasnosti, posebno za industriju.
Intenzivni pregovori sa investitorima u projekte solarne energije
“Vizija transformacije elektroenergetskog sektora uključuje postepenu transformaciju kompleksa uglja Marica iztok”, naglasio je ministar. On je rekao da Vlada razmatra projekat instaliranja fotonaponskih sistema od “nekoliko gigavata” na teritoriji Mini Marica iztok ili Maritsa East Mines, kompanije koja upravlja površinskim kopovima i snabdijeva elektrane ugljem.
Planovi energetske tranzicije oslanjaju se na sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Hristov je otkrio da vlada “intenzivno pregovara sa nizom investitora” o izgradnji solarnih elektrana na degradiranom zemljištu za ugalj i da ga treba rekultivisati.
Zasićenost mreže ometa korištenje obnovljivih izvora energije
Bugarska želi da zadrži postojeće elektroenergetske kapacitete sve dok je to potrebno kako bi se izbjegli šokovi i ekonomski uticaj, naglasio je ministar energetike. Najveći problemi za širenje obnovljivih izvora energije su, po njegovom mišljenju, komplikovan zakonski okvir i uska grla u nadogradnji mreže. Ovo posljednje se rješava investicionim projektima i izdvajanjima iz evropskih fondova, pojasnio je Hristov.
U ostatku jugoistočne Evrope u toku su veliki projekti solarne energije na zatvorenim rudnicima uglja i pratećim deponijama pepela i šljake u Grčkoj. Sjeverna Makedonija i Slovenija postavile su prve takve objekte, dok Rumunija, Srbija, Bosna i Hercegovina i Kosovo još razvijaju projekte.
Projekti obnovljive energije u BiH
Zemlje Zapadnog Balkana su i dalje u velikoj mjeri zavisne od uglja, posebno lignita. Šansu za brži prelazak na obnovljive izvore energije ove države vide i u prenamjeni zemljišta koje ostaje slobodno nakon gašenja rudnika ili izgradnji solarnih kapaciteta za snabdijevannje energijom postojećih rudnika uglja, u blizini ugljenokopa.
Očekuje se da će solarni kapaciteti ove godine u BiH dostići 115 MW, a u 2024. – 163 MW. U slučaju da se ostvari takav scenarij, BiH bi prestigla Makedoniju za koju se projicira da će 2024. godine imati kapacitete od 140 MW.
Novi energetski zakoni, kao i pojedinačne inicijative, sve više ohrabruju diverzifikaciju izvora električne energije i proizvodnju energije iz vlastitih izvora i u Bosni i Hercegovini.
Stoga je vrijeme da svi počnemo razmišljati o mogućnostima koje nam nudi prije svega priroda položaja BiH i potencijal Sunca. Sa donošenjem energetskih zakona u Federaciji BiH ići će se na usklađivanje zakonskih propisa na nivou Bosne i Hercegovine i donošenje niza podzakonskih akata koji bi trebalo da detaljnije urede i olakšaju postupke izgradnje vlastitih kapaciteta proizvodnje iz obnovljivih izvora i učešće na tržištu budućih prozjumera i energetskih zadruga.
Kompanija EMT SOLAR iz Sarajeva svojim klijentima nudi najpovoljnija rješenja za izgradnju i održavanje fotonaponskih sistema. Što prije otplatite svoju elektranu, ranije ćete uživati u blagodatima besplatne energije Sunca i uzeti učešće u izgradnji ljepšeg svijeta.
Za sve nove informacije iz svijeta solara pratite naš specijalizovani portal Solarno.net.
