Zemlje članice EU najavile su u utorak usvajanje mehanizma koji bi doveo industrijski uvoz pod ekološke standarde naplaćivanjem emisija karbona povezanih s njihovom proizvodnjom.
Poznat kao “Mehanizam za prilagodbu granica karbona” (CBAM), sporazum će pokriti industrijski uvoz iz 27 zemalja članica regionalnog bloka, ciljajući prvo na proizvode koji najviše zagađuju.
“CBAM će biti ključni stub evropske klimatske politike”, izjavio je Mohammed Chahim, poslanik Evropskog parlamenta iz Holandije, u saopćenju koje je objavio parlament.
“To je jedan od rijetkih mehanizama koje imamo da potaknemo naše trgovinske partnere da dekarboniziraju svoju proizvodnu industriju”, kazao je.
Dodao je da će to omogućiti EU da “primijeni princip ‘zagađivač plaća’ na našu industriju”.
Sporazum će u početku pokrivati niz specifičnih proizvoda u sektorima s intenzivnim karbonom, uključujući čelik, cement, gnojiva, aluminij, električnu energiju i hidrogen, saopštilo je Evropsko vijeće.
Indirektne emisije bi također bile uključene u uredbu, dodaje se.
To znači da će u praksi uvoznik morati da deklariše emisije koje su direktno povezane s proizvodnim procesom, a ukoliko one prelaze evropski standard, pribavit će „emisioni certifikat“ po cijeni CO2 u Evropskoj uniji.
Ako u zemlji izvoznici postoji tržište karbona, ono će platiti samo razliku.
Prema privremenom sporazumu koji su zemlje članice sklopile u utorak, u oktobru 2023. počinje testni period za sporazum, tokom kojeg će kompanije uvoznice morati prijaviti svoje obaveze u pogledu emisije karbona, prenosi AFP.
CBAM treba da motiviše “uparivanje” tržišta Zapadnog Balkana sa EU
Plan EU je da se struja koja se izvozi iz regiona izuzme do 2030. iz primjene Mehanizma za prekogranično prilagođavanje karbona (Carbon Border Adjustment Mechanism – CBAM). Upozoreno je da šest ugovornih strana Energetske zajednice mora znatno da napreduje u integraciji sektora sa svojim susjedima iz država članica da bi zaslužile ovo odlaganje.
To praktično znači da države Energetske zajednice, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, do kraja ove decenije moraju značajno napredovati u povećanju udjela obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije za izvoz, ukoliko žele da budu izuzete od primjene strogih pravila EU koji se odnose na “carinjenje karbona” na ulazu u Evropsku uniju.
U suštini porez ili carina na ugljen-dioksid, namjenjen je sprečavanju propuštanja karbona preko granice i podsticanju dekarbonizacije. Prateće mjere, poruka je iz Evropske unije, moraju takođe da se osmisle tako da pomognu regionu u prilagođavanju promjenama.
Energetska zajednica je osnovana s ciljem da „prevaziđe granice“ integrisanjem sektora energetike u šest zemalja Zapadnog Balkana sa EU. To nije granica između ugovornih strana Energetske zajednice i zemalja članica EU, već između one Evrope koja se transformiše brže i one koja to čini sporije.
CBAM mehanizam bi trebalo da motiviše sprovođenje uparivanja (coupling) tržišta električne energije Zapadnog Balkana i susjedstva u EU i stimuliše uvođenje naplate na ime ispuštenog CO2. Sve u svrhu dalje dekarbonizacije.
Solari u industriji – korak bliže tržištu karbona
Poruka iz Evropske unije je da zemlje Zapadnog Balkana do januara 2030. treba da uvedu mehanizme za naplatu karbona koji će biti ekvivalentni Sistemu trgovanja emisijama (EU Emissions Trading System – EU ETS) da bi izbjegle plaćanje prekograničnog poreza.
To u konačnici može proizvesti poskupljenja električne energije ukoliko zemlje regiona ne budu dovoljno agilne u izgradnji kapaciteta proizvodnje iz obnovljivih izvora. Udio proizvodnje na bazi uglja u BiH i dalje prelazi 70 posto što znači da će uz uvedene mehanizme cijena električne energije za bh. potrošače realno biti veća.
Najveći rast investicija u obnovljive izvore energije u cijelom regionu bez sumnje bilježi se u solarnoj industriji. U solaru je i najveća šansa za domaću privredu koja svoje poslovne operacije usmjerava ka tržištu Evropske unije. Udio proizvodnje iz obnovljivih izvora smanjiće njihove carinske poreze na karbon. Izračun mogućih ušteda obavlja se na osnovu utvrđivanja karbonskog otiska.
Izračun ukupne količine emitovanih gasova staklene bašte ili karbonskog otiska obuhvata metode utvrđivanja neposrednih i posrednih emisija karbona iz pogona industrije prema standardima i kontrolnim mehanizmima usklađenim sa protokolima Evropske unije.
Adresa za sve zainteresovane je EMT SOLAR, preduzeće licencirano za izračun karbonskog otiska.
Izgradnjom solarnih sistema na krovovima pogona u industriji se postiže smanjenje računa za električnu energiju između 25 i 50%. Uz to, pravilnim koracima ova postrojenja se grade tako da investitor bude spreman da aplicira za izdavanje karbonskih certifikata iz vlastite solarne elektrane.
Ovo lako može postati profitabilniji proizvod i od same električne energije koju solarna elektrana za vlastitu potrošnju proizvede.
Sve informacije o prednostima solara u industriji i izračunu karbonskog otiska možete dobiti prijavom na anketni upitnik koji ćete ispuniti putem ovoga linka.
