Bosna i Hercegovina u prošloj godini za 62% povećala proizvodnju struje iz solarnih elektrana, planira se više velikih projekata u 2022.
Crna Gora će povećati proizvodnju struje iz solarnih elektrana sa 3,8 gigavat-sati u 2022. na 41 GWh u idućoj godini. Ukupna snaga solarnih elektrana trebalo bi da se poveća sa tri na 50 megavat-sati (MWh).
Rast proizvodnje iz solarnih elektrana biće posljedica aktivnosti Eletroprivrede Crne Gore (EPCG), koja je pokrenula projekte Solari 3.000+ za domaćinstva i Solari 500+ za firme, ali i instalacije dvije solarne elektrane na branama hidroelektrana kojima upravlja. EPCG je prije mjesec dana najavila da priprema ugradnju još 15.000 solarnih elektrana.
Procijenjena proizvodnja struje u 2022. biće manja nego prošle godine za 12,63 odsto, ali je i potrošnja manja, pa će postojati suficit koji je procijenjen na oko 97 GWh, dok je u 2021. suficit bio 169 GWh.
Crna Gora očekuje suficit u proizvodnji struje od 486 GWh u 2023., navodi se u Energetskom bilansu Crne Gore za 2023., koji je usvojila crnogorska vlada.
Osnovni razlog za manju proizvodnju je nepovoljna hidrološka situacija koja će uzrokovati nižu proizvodnju u hidroelektranama za oko 25 odsto u odnosu na planiranu. Kod vjetroelektrana se očekuje proizvodnja nešto iznad planirane, dok se kod termoelektrane i solarnih elektrana očekuje proizvodnja veća za 8-9% u odnosu na plan.
U Bilansu se navodi da je u 2023. očekivani suficit 486 GWh na godišnjem nivou. U avgustu i septembru očekuje se manjak, što je manje-više situacija koja se dešava svake godine.
EPCG planira da pusti u pogon solarne elektrane Brana Slano i Brana Vrtac
Instalisana snaga svih elektrana u Crnoj Gori trenutno je 1.050 MW: TE Pljevlja 225 MW, HE Piva 342 MW, HE Perućica 307 MW, vjetroelektrane 118 MW, male hidroelektrane 55,14 MW i solarne elektrane oko 3 MW.
U 2023. godini EPCG planira da pusti u pogon solarne elektrane Brana Slano i Brana Vrtac ukupne snage 3,7 MW i da nastavi sprovođenje projekata Solari 3.000+/500+ i Solari 5.000+ što će donijeti novu snagu u rasponu od 11 do 44 MW.
Prema Energetskom bilansu Crne Gore za 2023., projekti će značajno povećati instalisanu snagu solarnih elektrana koja će na kraju naredne godine iznositi do 50 MW.
Više od 60 odsto struje Crna Gora će dobiti iz obnovljivih izvora energije
Ipak, udio solarne energiju u ukupnom energetskom prinosu biće i dalje veoma mali.
U 2023. je planirano da se više od polovine električne energije, odnosno 51 odsto proizvede iz hidroelektrana, 38 odsto iz TE Pljevlja, devet odsto iz vjetroelektrana i 1,14 odsto iz solarnih elektrana.
Iz obnovljivih izvora energije, koje čine hidroelektrane, vjetroelektrane i solarne elektrane, Crna Gora će slijedeće godine dobiti 2.211 GWh ili 61,45 odsto struje, a iz TE Pljevlja 1.387 GWh ili 38,55 odsto, navodi se u Energetskom bilansu Crne Gore za 2023.
Bosna i Hercegovina za sada na nešto više od 25% električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora
Bruto proizvodnja električne energije u Bosni i Hercegovini u septembru 2022. iznosi 974 GWh. U ukupnoj bruto proizvodnji, hidroelektrane su učestvovale sa 20,7%, termoelektrane sa 74,8%, a solarne i vjetroelektrane sa 4,5%, objavila je prošle sedmice Agencija za statistiku BiH.
Prema izvještaju Državne regulatorne komisije za električnu energiju, u 2021. godini, u protekloj godini proizvedeno je 17.055,44 gigavatsati (GWh) električne energije, što je 1.645 GWh, odnosno 10,8% više nego u 2020. godini. Hidrološki uvjeti su bili povoljni, te je proizvodnja u hidroelektranama povećana čak za 2.038 GWh, odnosno 47,6%, i iznosila je 6.314 GWh.
Proizvodnja u manjim obnovljivim izvorima (male hidroelektrane, vjetroelektrane priključene na distributivni sistem, solarne i elektrane na biogoriva) povećana je 29,9% i iznosila je 518,67 GWh.
Ukupna potrošnja električne energije u 2021. iznosila je 12.170 GWh, što je 7,4% više nego prethodne godine. Potrošnja kupaca priključenih na prijenosni sistem povećana za 31,4% i iznosila je 1.170 GWh, dok je distributivna potrošnja povećana 4,7% i iznosila je 10.468 GWh.
U 2021. godini izvezeno je 6.173 GWh električne energije, što je 11,4% više nego u prethodnoj godini, a uvoz je smanjen za 7,1% i iznosio je 1.390 GWh.
U proizvodnji solarnih (fotonaponskih) elektrana bilježi se značajno procentualno povećanje (62,0%) još uvijek relativno malih iznosa – u 2021. godini proizvedeno je 73,89 GWh, a u 2020. godini 45,62 GWh.
Ukupna instalirana snaga proizvodnih objekata u Bosni i Hercegovini na kraju 2021. godine je iznosila 4.608,26 MW, od čega u većim hidroelektranama 2.076,6 MW, u termoelektranama 2.065 MW, a u većim vjetroelektranama 134,6 MW. Instalirana snaga malih hidroelektrana iznosila je 180,18 MW, solarnih elektrana 56,51 MW, elektrana na biogas i biomasu 2,11 MW, malih vjetroelektrana 0,40 MW, dok je 92,85 MW instalirano u industrijskim elektranama.
Planirani projekti izgradnje solarnih elektrana u BiH
U toku su aktivnosti na projektima izgradnje solarnih elektrana u općini Sokolac, na lokalitetima Glasinačkog polja i Tukova. Jedna od solarnih elektrana na Sokocu mogla bi imati kapacitet od 100 MW.
Bugojno planira dati koncesiju za dvije solarne elektrane ukupne snage 50 MW. Maksimalna instalisana snaga dvije elektrane Gračanica 1 i Gračanica 2 iznosiće 50 MW. I Bileća će dobiti solarnu elektranu, instalisane snage 10 MW, sa projektovanom godišnjom proizvodnjom 16,5 GWh.
Elektroprivreda Bosne i Hercegovine planira u blizini vjetroelektrane Podveležje postaviti solarni park od 30 MW, dok je RS dodijelio dvije koncesije za izgradnju solarnih elektrana, za jednu snage 60 MW i drugu snage 73 MW.
Nedavno je Vlada Federacije BiH dala prethodne saglasnosti u postupku izdavanja energetskih dozvola za izgradnju pet solarnih elektrana na području Hodova u Stocu. Svaka od ovih solarnih elektrana je instalisane nazivne i odobrene snage priključenja od po 4,999 MW, te planirane godišnje proizvodnje električne energije od po 7.150,086 MWh.
