Crna Gora je ove godine, u periodu januar-oktobar, izvezla najviše električne energije u Bosnu i Hercegovinu. Prodaja struje u inostranstvu donijela je državi 190 miliona eura, što je 35 posto ukupnog izvoza.
Električna energija je postala najznačajniji strateški proizvod Crne Gore, a njen izvoz je, prema podacima Uprave za statistiku Monstat, na nivou ove godine vrijedan oko četiri posto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda (BDP), prenijele su Vijesti. U istom periodu prošle godine izvoz električne energije iznosio je 140 miliona eura i predstavljao je 24 posto ukupnog izvoza.
Najviše električne energije za ovaj period izvezeno je u BiH za 50 miliona eura, po 42 miliona u Srbiju i Sloveniju, a crnogorska struja stizala je i u Češku, Švicarsku, Mađarsku i Dansku.
Očekivana proizvodnja električne energije u ovoj godini procijenjena je na četiri hiljade GWh, što je za oko 400 GWh ili 11 posto više od planiranog. To je postignuto zahvaljujući rastu proizvodnje iz hidroelektrana za skoro 17 posto sa planiranih 1,842 na 2.150 GWh, kao i iz Termoelektrane Pljevlja gdje je umjesto planiranih 1,387 proizvedeno 1.500 GWh. Proizvodnja iz vjetroelektrana iznosiće 312 GWh ili pet posto niže od plana, a iz solaranih elektrana je bila 20 GWh, što je tek polovina očekivanog.
Za narednu godinu se, prema procjeni iz Energetskog bilansa koji je usvojila Vlada Crne Gore, očekuje ukupna proizvodnja od 3,6 hiljada GWh, dok je potrošnja predviđena na 3,11 hiljada.
Veća proizvodnja iz solarnih elektrana
Zanimljivo je da je ove godine proizvodnja iz solarnih elektrana povećana pet puta. Solarne elektrane će u 2023. godini proizvesti oko 50 posto od planirane proizvodnje, a pet puta više od ostvarene proizvodnje u 2022. godini, navodi se u Energetskom bilansu, i dodaje da je povećanje proizvodnje ostvareno pokretanjem novih elektrana. Snaga elektrana bi sljedeće godine trebalo da se poveća sa 30 MW na 100 MW. To je zato što se u 2024. godini očekuje početak rada jedne distributivne solarne elektrane snage oko 5 MW, dok Elektroprivreda Crne Gore planira da pokrene postrojenja “Brana Slano” i “Brana Vrtac” ukupne snage 3,7 MW i u kontinuitetu sprovodi projekte Solari 3000+, Solari 500+ i Solari 5000+. Ukupan kapacitet fotonaponskih postrojenja na kraju 2024. Godine, tako bi trebalo da bude 100 MW. Trenutno je taj kapacitet 30 MW, a ukupna raspoloživa snaga svih elektrana je 1.080 MW.
Planirana proizvodnja električne energije iz solarnih elektrana za 2024. godinu je 104 GWh, što je tri posto ukupne planirane proizvodnje, odnosno pet puta više od procijenjene za 2023. godinu, navodi se u Energetskom bilansu.
U 2024. godini je planirano da se više od polovine električne energije, odnosno oko 51 posto proizvede iz hidroelektrana, 37 posto iz Termoelektrane, devet posto iz vjetroelektrana i tri posto iz solarnih.
Od ukupne očekivane proizvodnje struje iz hidroelektrana, najviše će proizvesti “Perućica” 920, zatim “Piva” 750 a, svih 37 malih hidroelektrane, u vlasništvu Eelektroprivrede Crne Gore i privatnih kompanija, 183 GWh.
Proizvodnja iz hidroelektrana varira od 52 u septembru do 208 GWh u martu, a kod vjetroelektrana od po 19 GWh u junu i avgustu do 38 u martu. Razlike u mjesečnoj proizvodnji je još veća kod solarnih elektrana, jer će u januaru proizvesti svega dva gigavat sata, a u julu cijelih 16.
Potrošnja struje u KAP-u pala sa 580 na 18 GWh
Crna Gora i sada ima višak električne energije jer su ugašeni najznačajniji industrijski proizvođači.
Kombinat aluminijuma će naredne godine imati potrošnju struje od svega 18,8 GWh, dok je prije gašenja Elektrolize u 2021. godini trošio oko 580 gigavat sati. KAP je ugasio proizvodnju jer nije mogao da plaća struju više od 45 eura za megavat, u trenutku kada je ona na berzi dostizala i 800 eura. Samo na smanjenju potrošnje u ovoj fabrici dobije se više od oko 560 GWh. Željezara je za narednu godinu najavila potrošnju struje od 4,52 GWh, a prije dvije godine je to iznosilo oko 26 GWh.
