Samo se rijetki BH privrednici pripremaju za poskupljenje električne energije
Kako se bliži 1. januar 2023. godina, dan kada se aktiviraju najavljeni novi mehanizmi CBAM, trka za EU karbonskim certifikatima će postati sve brža. Privrednici, njihova udruženja i komore u FBiH su imale živu aktivnost po ovom pitanju u toku jeseni, ali je izgleda zimsko povećanje cijene električne energije u potpunosti potislo ovu temu u drugi plan. Tek rijetki se pripremaju za nadolazeće obaveze koje BH izvoznicima nameće EU uvođenjem CBAM-a.
Na žalost, u momentu kada novi zakon o OIE RS-a još nije usvojen, a Federalno ministarstvo energetike (FMERI) već 13 mjeseci drži ovaj dio BiH u pravnom vakuumu, teško je vjerovati da će se do kraja ove godine osnovati državno tijelo koje će moći entitetske garancije porijekla pretvoriti u validne EU certifikate.
Cijena EU karbonskih emisija i dalje nezaustavljivo raste
Uprkos dugogodišnjoj praksi da početkom godine cijena karbonskih emisija opadne, ova godina ponavlja izuzetak iz januara prošle, postavljajući pravilo da cijene karbonskih emisija postaju novi berzijanski hit.
EU karbonske emisije se generišu nakon prilaganja godišnjeg izvještaja o količini proizvedene električne energije iz obnovljivih izvora. Ovi izvještaji se kompletiraju već sredinom januara, pa su insajderi znali da ovaj mjesec, kao i nekoliko sljedećih redovno donose pad cijena usljed povećane ponude na berzi. Izgleda da je rekordni rast od preko 150% u 2021. godini kod mnogih stvorio strah od još jednog berzijanskog balona, pa su se u decembru cijene zatalasale. Međutim, već sada se može očekivati nastavak trenda iz prošle godine.
Rješenje je u gradnji solarnih elektrana za vlastitu potrošnju
Ono što bez dvojbe može biti preporučeno kao jedno rješenje za dva problema jeste investicija u solarne elektrane za vlastitu potrošnju. Uprkos ograničenjima, izgradnjom ovih postrojenja na krovovima vlastitih pogona postiže se smanjenje računa za električnu energiju između 25 i 50%. I ovdje postoje pravni problemi koje firma EMT SOLAR rješava u paketu, od planiranja, preko administrativnih poslova za dozvole, do izgradnje i standardnog petogodišnjeg održavanja postrojenja. Uz to, pravilnim pravnim koracima ova postrojenja se grade tako da pri uspostavljanju pravne regulative, investitor bude spreman da aplicira za izdavanje karbonskih certifikata iz vlastite solarne elektrane.
Prema trendu cijena EU karbonskih certifikata, ovo lako može postati profitabilniji proizvod i od same električne energije koju solarna elektrana za vlastitu potrošnju proizvede.
Trgovački lov u mutnom – solarne elektrane bez dozvola
Trenutno je tržište preplavljeno novim trgovačkim firmama koje nude panele raznih proizvođača, svjesno izostavljajući ono najvažnije u ovim projektima – održavanje solarne elektrane. Solarno postrojenje nije generator koji se pritiskom na dugme potpuno gasi, niti je to, uprkos tvrdnjama nesavjesnih trgovaca željnih brzog profita, postrojenje koje se “samo postavi na krov i 25 godina nema nikakve brige”.
Dokaz tome je i problem s kojim se suočio i jedan investitor u istočnoj Hercegovini koji ne može početi gradnju iako je kupio nekoliko MW panela po principu “ključ-u-ruke” od jednog BH trgovca energentima. Naime, mnogi trgovci prešućuju još dva elementa koja mogu čitavu investiciju lako dovesti do katastrofe: prije same gradnje elektrana za vlastitu potrošnju su ipak potrebne određene dozvole, a nakon izgradnje i stavljanja u pogon, elektranu treba redovno održavati. Ovo drugo se češće ignoriše od prvog, uslovljeno nedostatkom informacija ali i za naše područje poznatim odnosom da se problem rješava tek kad nastane.
U EU zabranjeni paneli pronašli put do BH tržišta
Iako je solarno.net u nekoliko navrata pisao o problemu koje kineski proizvođač Longi ima sa kršenjem patentnih prava, te opasnostima da i BH trgovci moraju o svoj trošak izvršiti zamjenu ovih panela isporučenih nakon augusta prošle godine, na BH tržištu je još uvijek prisutna ponuda ovih modula. Pored toga, drskost jednog trgovca panelima iz Njemačke koji na BH i srbijanskom tržištu jeftine module proizvedene u zastarjelim dalekoistočnim pogonima predstavlja kao njemačke, iako to uvoznim deklaracijama ne dokazuje, odlazi tako daleko da prilikom reklamacije od jednog BH investitora traži odricanje od svih budućih prigovora i reklamacije, ostavljajući ga sa panelima čiji je snaga za pet godina pogona pala na manje od 70% one koju je investitor platio. Gubitke koje ovaj investitor trpi su već nadmašili četvrtinu iznosa koji je dao prilikom uvoza ovom “njemačkom proizvođaču”.
