Energetska kriza: Dritan Abazović, crnogorski premier, poručio da je Crna Gora pred kolapsom zbog cijena električne energije ako se obistine najave da na jesen isporuka gasa iz Rusije prema Zapadnoj Evropi ne bude na nivou koji je njima neophodan.

Energetska kriza

Predsjednik Vlade Dritan Abazović kazao je na skupštini da je energetski kolaps, scenariji koji bi mogao pogoditi i Crnu Goru. Naveo je i govor njemačkog  potpredsjednik Vlade da se ljudi pripreme da se kraće tuširaju i da pripreme toplu odjeću za zimski period zato što misli da će da nastane energetska kriza na jesen. Na taj način je ukazao na dramatičnost situacije koja bi mogla zadesiti Crnu Goru.

Nestabilnost odnosa u Europi odrazilo se na sve države svijeta a pogotovo na one koje ovise od ruskih energenata. Poskupljenja na tržištu energenata bi narod Crne Gore mogao dovesti u nezahvalnu poziciju, te bi energetska kriza značajno narušila njihovu ekonomsku situaciju.

EMT SOLAR

“To će da znači da ni uz novac nećete moći doći do električne energije, ja se nadam da do toga neće doći…” , rekao je Abazović

Dritan Abazović: energetska kriza jesen 2022
Dritan Abazović printsceen

Crna Gora će, imajući u vidu dosadašnje mjere koje su uvele zemlje Europske unije i regiona u vezi sa uštedama u energetici, razmotriti sva rješenja koja su primjenjiva, vodeći računa o standardu građana i preduzećima iz tog sektora.

Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade za regionalni razvoj i ministar kapitalnih investicija, na početku sastanka ukazao je da energetska kriza, koja je zahvatila veliki dio Europe, već uticala na zemlje regiona, a sigurno je da će u određenoj mjeri uticati na energetsku situaciju u Crnoj Gori.

Proizvodnja električne energije u Crnoj Gori

  1. NEOBNOVLJIVI IZVORI

Crna Gora najviše električne energije dobija iz čvrstih goriva i to 51,5% od ukupne proizvodnje. Najviše proizvedene energije (neobnovljivi izvori) dobija se iz termoelektrane Pljevlja koja je u funkciji od 1982. te se pogoni na lignit. TE “Pljevlja” je prva crnogorska kondenzaciona termoelektrana projektovana sa dva bloka od 210 MW. Akumulacija vode kao i svi pomoćni, tehnički i upravno-administrativni objekti (izuzev dekarbonizacije i recirkulacionog rashladnog sistema) izvedeni su za dva bloka. Izgrađen je, međutim, samo jedan blok. Termoelektrana sagorijeva pljevljaski ugalj garantovane kalorične vrijednosti 9211 kJ/kg.

Termoelektrana Pljevlja
Termoelektrana Pljevlja

OBNOVLJIVI IZVORI

Crna Gora također je vlasnik dvije hidroelektrane Perućica i Piva. Obje pripadaju Elektroprivredi Crne Gore te su počele sa radom šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog vijeka.

  • HE “Perućica” je najstarija velika hidroelektrana u Crnoj Gori, puštena u pogon 1960. godine. Nazvana je po vrelu Perućica, koje izvire u blizini hidroelektrane. Njena instalisana snaga je 307 MW, a moguća godišnja proizvodnja oko 1.300 GWh.
  • HE “Piva”, akumulaciono pribransko postrojenje u pogonu je od 1976. godine. Njena osnovna djelatnost je proizvodnja električne energije u vršnom režimu rada, jer ima mogućnost brzog startovanja i sinhronizacije na dalekovodnu mrežu 220 kV. Smještena je u planinskom masivu na sjeverozapadu Crne Gore.

Crna Gora može se pohvaliti i posjedovanjem 2 vjetroelektrane VE Krnovo (počela sa radom 2018.) i VE Možura (počela sa radom 2019.).

Crna Gora i solarna energija

Crna Gora ima nevjerovatan solarni potencijal, čak jedan od najvećih u cijeloj Jugoistočnoj Evropi. Podgorica ima preko 2.000 sunčanih sati godišnje, dok je broj sunčanih sati u Crnoj Gori od 1300 do 2000 sati. U Njemačkoj broj sunčanih sati je od 1000 do 1200, a već su izgrađene solarne elektrane snage 50 gigavat sati. Ovaj vid proizvodnje električne energije je projekat s kojim bi Crna Gora dobila kartu ka energetskoj neovisnosti te bi energetska kriza bila, briga manje. Uzimajući u obzir njen geografki položaj ona se smatra državom sa enormnim potencijalom za proivodnju ovakvog tipa energije.

Izvještaj globalnog zračenja za područje Europe možete pogledati ovdje.

Ukidanje PDV-a na solarne panele kao mjere da se riješi energetska kriza

Crna Gora bi mogla slijediti primjer Hrvatske i ukinuti porez na dodatu vrijednost (PDV) na solarne panele, budući da vlade u regionu sve više shvataju važnost solarnih elektrana na krovovima domaćinstava i kompanija kao mjere da se riješi energetska kriza.

Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma Crne Gore saopštilo je da priprema novi set mjera da se energetska kriza ublaži u narednim mjesecima. Jedna od mjera koja će biti predložena Aleksandru Damjanoviću, ministru finansija, biće ukidanje PDV-a na solarne panele.

Prema riječima Gorana Đurovića, ministra ekonomskog razvoja i turizma, ukidanje PDV-a na solarnu energiju ima za cilj brži prelazak na obnovljive izvore energije. Takođe će dugoročno poboljšati sigurnost snabdijevanja i pomoći građanima i privredi u slučaju poremećaja na tržištu i niskih vodostaja u akumulacijama hidroelektrana.

marketing

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime