Energetska zajednica je objavila pojedinačne energetske i klimatske ciljeve za devet svojih članica, među kojima su i Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija. Ciljevi se odnose na povećanje udjela obnovljive energije u finalnoj potrošnji, smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte i povećanje energetske efikasnosti do 2030. godine.
Pojedinačni energetski i klimatski ciljevi objavljeni su nakon što je Ministarski savet Energetske zajednice ozvaničio zajedničke ciljeve za devet članica među kojima su osim zemalja Zapadnog Balkana, i Gruzija, Moldavija i Ukrajina.
Ciljevi za obnovljive izvore energije kreću se od 27 odsto za Ukrajinu, do 52 odsto za Albaniju. U poređenju sa ciljevima za 2020. među državama Zapadnog Balkana, najveće povećanje je planirano za Crnu Goru, a najmanje za BiH.
Ukoliko se ostvare ciljevi, Albanija i Crna Gora će 2030. polovinu finalne potrošnje energije pokriti obnovljivim izvorima energije.
Zajednički cilj za sve članice je 31 odsto.
Po prvi put su ugovorne strane dobile i ciljeve za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte.
Najveće smanjenje emisija, kako javlja Balkan Green Energy News, predviđeno je za Sjevernu Makedoniju – 82 odsto u odnosu na nivoe iz 1990. godine, dok je najniže rezervisano za Kosovo – 16,3 odsto.
Ciljevi se odnose na domaće neto emisije, uključujući emisije iz poljoprivrede, šumarstva i ostalih sektora u kojima se koristi zemlja (Land use, land-use change, and forestry – LULUCF-a), osim u slučaju Crne Gore.
Zajednički cilj za devet ugovornih strana je smanjenje emisija za 60,9 odsto u odnosu na 1990.
Članice Energetske zajednice dobile su i ciljeve za potrošnju primarne i finalne energije.
Najveće smanjenje potrošnje primarne energije zacrtano je za Kosovo sa 4,7 na 2,7 miliona tona ekvivalenta nafte. Isto je i kada je reč o potrošnji finalne energije.
Zanimljivo je da će skoro sve zemlje, osim Kosova, povećati potrošnju finalne energije.
Ministarski savjet je ranije odlučio da ograniči potrošnju primarne energije svih ugovornih strana na 129,88 miliona tona ekvivalenta nafte za primarnu potrošnju energije i 79,06 megatona za finalnu potrošnju.
Energetska zajednica i BiH
Ugovor o upostavljanju Energetske zajednice je stupio na snagu 1. jula 2006. godine. On omogućava kreiranje najvećeg internog tržišta za električnu energiju i gas na svijetu, u kojem efektivno učestvuje Evropska unija sa jedne strane i osam ugovornih strana: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Makedonija, Moldavija, Srbija i Ukrajina.
Osnovni ciljevi Energetske zajednice su kreiranje stabilnog i jedinstvenog regulatornog okvira i tržišnog prostora koji osigurava pouzdano snabdijevanje energentima i može privući investicije u sektore električne energije i prirodnog plina. Pored toga, to je razvoj alternativnih pravaca snabdijevanja plinom i poboljšanje stanja u okolišu, uz primjenu energetske efikasnosti i korištenje obnovljivih izvora.
Zaključivanjem Ugovora, ugovorne strane iz regije se obavezuju da između sebe uspostave zajedničko tržište električne energije i plina koje će funkcionisati po standardima tržišta energije EU sa kojim će se integrisati. To se postiže postepenim preuzimanjem dijelova acquis-a EU, odnosno implementacijom odgovarajućih direktiva i uredbi EU u područjima električne energije, plina, zaštite okoliša, konkurencije, obnovljivih energijskih resursa, energetska efikasnosti, nafte i statistike.
Energetska zajednica i operatori za OIE
U skladu sa energetskom tranzicijom, u Bosni i Hercegovini već nekoliko godina funkcioniše otvoreno tržište električne energije, na kojem je prisutna sve veća potražnja za energijom proizvedenom iz obnovljivih izvora. U posljednje vrijeme poslovni partneri iz Evropske unije od bh. proizvođača često zahtijevaju posjedovanje garancija porijekla, elektronskog dokumenta koji dokazuje da je određena količina energije proizvedena iz obnovljivih izvora. Izdaju se proizvođačima energije iz obnovljivih izvora, a nabavljaju ih snabdjevači ili veliki potrošači energije koji žele pokazati da koriste zelenu energiju.
Ovi svojevrsni certifikati koji verifikuju udio energije proizvedene iz obnovljivih izvora i s kojima će se moći trgovati na otvorenom tržištu u zemljama koje su pristupile Energetskoj zajednici a kasnije i na tržištu Evropske unije, moći će biti uvedeni nakon što operatori za obnovljive izvore energije u BiH potpišu odgovarajući sporazum sa Energetskom zajednicom i uspostavi se nacionalni registar.
Tranzicija na obnovljive izvore energije: EMT SOLAR spremno u solarnu revoluciju
Ovakav scenarij spremno dočekuju u kompaniji EMT SOLAR, koja je osim posvećenosti inovacijama i specifičnog pristupa svakom novom projektu, na tržištu poznata i po tome što uz total quality management budno prati cjelokupan proces izgradnje solarnih postrojenja: od planiranja i projektovanja, preko izgradnje i podrške klijentima u svim fazama izgradnje fotonaponskih sistema i pribavljanja potrebnih dozvola, pa do servisa, praćenja i podrške radu postrojenja.
EMT SOLAR licencirana je za izračun karbonskog otiska, veoma važnog elementa poslovanja privrednih subjekata, naročito izvozno orijentisanih. Putem ovog linka možete pronaći osnovne informacije o tome zašto je karbonski otisak važan u poslovanju i kakve uštede su u tom pogledu moguće.
Ukoliko ste zainteresovani za izgradnju solarnih postrojenja ili vas zanimaju informacije iz svijeta solarne industrije, ne oklijevajte! Javite nam se putem adrese: info@solarno.net.
