Ekstremno visoke temperature i sušna godina dovele su EP HZHB do očajne situacije. Naime, ovaj snadbjevač električnom energijom je od početka ove godine uputio više dopisa svom većinskom vlasniku, Vladi Federacije BiH u kojima traži pomoć.

U zadnjem pismu od 20. jula ove godine, EP HZHB traži od Vlade FBiH i Parlamenta FBiH da zabrani izvoz električne energije EP BiH koja raspolaže sa termoelektranama i preusmjeri ovu energiju, bilo po tržišnim bilo po cijenama koje odredi Vlada, u mrežu ovog snadbjevača i spriječi prekide napajanja u nekoliko dijelova Bosne i Hercegovine.

Ime kompanije još uvijek kompromitirajuće

JP Elektroprivreda HZHB d.d. Mostar je kompanija koja se bavi proizvodnjom i distribucijom električne energije. Ima neslužbeni status hrvatske nacionalne elektroenergetske kompanije iz razloga što ima nadležnost snadbjevanja električnom energijom na područjima s većinskim hrvatskim stanovništvom, a u nazivu je zadržala pripadnost hrvatskoj zajednici Herceg-Bosni. Ustrojena je kao dioničko društvo s 90 posto javnog vlasničkog udjela (Vlada FBiH), te 10 posto kapitala malih dioničara privatiziranog u postupku javne ponude dionica.

Distributivno područje ovog snadbjevača definisano je prema teritoriji u kojima su oružane snage bosanskohercegovačkih Hrvata imale dominaciju tokom rata, a što zbog male gustine naseljenosti područja, velikog dijela površine koja je privredno neprosperitetna, rascjepkanosti mreže, te posjedovanju isključivo hidroelektrana i vjetroparkova kao izvora energije, ovo preduzeće stavlja u zavistan položaj koji često rezultira poslovnim gubicima i situacijama sličnoj onoj u kojoj se danas nalaze.

EP HZHB pred kolapsom
EP HZHB pred kolapsom

Nepovoljan politički momenat

Iako je Vlada FBiH većinski vlasnik ovog preduzeća, analizom historije jasno je da je upravljanje ovim preduzećem bila isključiva privilegija BH Hrvata. Za ovo preduzeće godinama su se vezale afere oko prodaje električne energije mostarskom Aluminiju koji je prestao s radom onog momenta kada je EP HZHB dugovao preko 280 miliona KM.  

Međutim, svakom poznavaocu političkih prilika jasno je da je vapaj za pomoć Vladi FBiH upućen u jednom od najnepovoljnijih momenata. Iako je Vlada FBiH vlasnik oba preduzeća, kao što je EP HZHB služila hrvatskom korpusu za svoje interese tako je EP BiH služila bošnjačkom korpusu za svoje interese, pa se kompanije mogu smatrati svojevrsnim protivnicima.

U trenutku jedne od najvećih poslijeratnih eskalacija političkog sukoba između bošnjačkih i hrvatskih stranaka, sukoba koji zapravo nikad nije prestao od 1993. godine, ustupanje električne energije kao pomoć hercegovačkoj privredi, moglo bi se kod Bošnjaka protumačiti svojevrsnom nacionalnom izdajom, a federalnog ministra energetika Džindića i stranku SBB (Fahrudin Radončić) kojoj pripada koštati veliki broj glasova na dolazećim jesenjim izborima.

Razlike sjever-jug koje produbljuju jaz

Iako je Hercegovina (ovdje se prvenstveno misli na dio naseljen Hrvatima) u poslijeratnim godinama bila privredno naprednija u odnosu na Bosnu, na srednjebosanske i sjevernobosanske industrijske bazene (dio u FBiH) zahvaljujući naslijeđenoj industrijskoj tradiciji, povoljnoj cijeni radne snage, cijeni električne energije i ubrzanoj izgradnji kvalitetne privredne baze.

Paušalno vrijedi pravilo da su Hercegovci tradicionalno bolji trgovci, a Bosanci bolje zanatlije, odnosno inžinjeri. Ubrzo se težište konzuma počelo pomjerati na sjever, pa bi se slom mostarskog Aluminija mogao smatrati početkom prevage snage industrijskog sjevera i padom trgovačkog juga.

Industrijsku proizvodnju slijedi trgovina, pa su lanci maloprodaje kao i distribucija naftnih proizvoda poduzetnika iz Bosne ubrzo prerasli one iz Hercegovine.

Rast industrijskih potrošača ojačao je poziciju EP BiH, čija je snaga demonstrirana protekle zime kada je kratkotrajno podigla cijene električne energije svojim velikim potrošačima za 300 posto. Reakcijom Vlade FBiH rast cijene ograničen je na 20 posto godišnje. Uprava EP BiH ovo poskupljenje pravdala je tržišnim šansama na europskim berzama i ekstremno niskim cijenama energije, a Vlada FBiH svoje ograničenje zaštitom industrijskih potrošača.

Obzirom da oba preduzeća djeluju trgovački i konkurentno, a od istog su osnivača, postavlja se neminovno pitanje da li će ovakve krize izazvati ekonomski slom EP HZHB i njegovo preuzimanje od strane EP BiH ili će pronaći spas kroz pomoć iz Hrvatske ili RS-a, jer sudeći prema trenutnoj političkoj situaciji ovo pismo bi moglo biti jedno od onih na koje nikada neće stići odgovor.

Područje EP HZHB postalo rizično za ulaganje

Elektrodistribucija Bosne i Hercegovine odbila je pomoć EP HZHB. Ovom krizom ne samo da je snadbjevanje potrošača dovedeno u pitanje, nego područje rada ove elektroprivrede postaje izuzetno rizično za ulaganje kako u industrijske pogone kojima je stabilnost napajanja preuslov za uspješno poslovanje, tako i investitorima u obnovljive izvore, pogotovo solarne elektrane.

Iako je područje Hercegovine važilo za najpovoljniji dio BiH za ulaganje u solare, do sada nije puštena u pogon ni jedna solarne elektrana srednje snage (preko 1 MW) sa tržišnom cijenom otkupa, nego se poslovnost ovih investicija oslanjala isključivo na poticaje od federalnog operatora.

Portal solarno.net prati najnovija dešavanja iz svijeta solarne industrije. Budi u toku!

marketing

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime