Evropska komisija neće produžiti vanredne mjere ograničenja prihoda na obnovljive izvore energije, uvedene prošle godine kako bi zaštitila potrošače od promjenjivih cijena energije.
Iz Evropske komisije je saopćeno da je nepotrebno i nepreporučljivo produžavati hitne mjere za tržište energije koje su usvojene krajem 2022. godine. To znači da ograničenje cijene od 0,18 € /kWh za solarne i druge obnovljive izvore od 30. juna više neće važiti u većini država članica.
27-članica Evropske unije ove je mjere uvelo usred akutne energetske krize podstaknute rastućim cijenama gasa izazvanim ruskom invazijom na Ukrajinu. Kao reakciju na tu krizu, zemlje EU počele su da ulažu stotine milijardi eura u smanjenje poreza, davanja i subvencije kako bi se izborile sa krizom. Takođe su uvele ograničenja maloprodajnih cijena električne energije kako bi ublažili pritisak na domaćinstva i uvele vanredne poreze za neke proizvođače električne energije.
Evropski komesar za energetiku, Kadri Simson, rekao je da su „ove mjere doprinijele smirivanju energetskih tržišta“, dodajući da su se izgledi na tržištu u međuvremenu „znatno poboljšali“.
Zemlje članice EU dogovorile su ograničenje prihoda u septembru prošle godine, zajedno sa nizom drugih hitnih mjera za rješavanje energetske krize, uključujući obavezni cilj smanjenja potrošnje električne energije za 5% u vršnim satima i pravila o određivanju maloprodajnih cijena. Zemlje EU su izvijestile da su uglavnom poštovale obavezujući cilj smanjenja potrošnje električne energije za 5% u vršnim satima.
Među usvojenim mjerama bilo je i kontroverzno ograničenje prihoda od elektrana koje rade na obnovljive izvore energije, nuklearnu energiju ili lignit, što je donijelo neočekivani profit od povećanja cijena električne energije. Inframarginalno ograničenje prihoda na obnovljive izvore energije, nuklearnu energiju i lignit postavlja granicu cijene od 0,18 eura/kWh i na snazi je u većini država članica do 30. juna ove godine, osim u Austriji, Češkoj, Finskoj, Francuskoj, Luksemburgu, Poljskoj, Portugalu, Sloveniji i Španiji, gdje će se primjenjivati do 31. decembra 2023. godine.
Na Kipru će kraj mjere biti zasnovan na odluci koju je izdao regulator. U Slovačkoj će ta mjera biti na snazi do 31. decembra 2024., dok se u Njemačkoj period primjene može produžiti do 30. aprila 2024. godine, navodi se u izvještaju. Zemlja navodno još uvijek odlučuje da li će produžiti mjeru.
Utjecaj hitnih mjera na ugovore o kupovini električne energije
U javnoj konsultaciji o potencijalnom produženju ovih mjera, većina ispitanika stala je protiv toga, tvrdeći da je ova heterogena implementacija rezultirala neizvjesnošću za investitore i obeshrabrila nova ulaganja. Oni su također rekli da je mjeru teško provesti i da ima visoke administrativne troškove u poređenju sa njihovim koristima. I u izvještaju Evropske komisije je naglašena zabrinutost da su ove hitne mjere utjecale na postojeće ugovore o kupovini električne energije (PPA).
“Potencijalno produženje mjere poremetilo bi jedan od ciljeva postavljenih u prijedlogu dizajna tržišta električne energije, a to je da se podstakne preuzimanje PPA i osigura što likvidnije tržište PPA”, zaključila je komisija.
Izvršna vlast EU je rekla da su neki aspekti hitnih mjera uključeni u njene prijedloge za dugoročna strukturna prilagođavanja pravila tržišta električne energije u EU. Ti prijedlozi imaju za cilj da pokušaju da povećaju upotrebu ugovora o električnoj energiji sa fiksnom cijenom, zaštite potrošače od skokova cijena i ubrzaju prelazak na obnovljivu energiju.
Više od 20% energetske potrošnje u Europskoj uniji dolazi iz obnovljivih izvora. Ta se brojka udvostručila u odnosu na 2004. Trenutni cilj (32% do 2030.) je u procesu izmjena, jednako kao i novi ciljevi za zgrade, grijanje i hlađenje te industriju. Namjera je da novi cilj bude postavljen na 45% energije iz obnovljivih izvora do 2030.
Zastupnici Europskog parlamenta ranije su pozvali države članice na brže izdavanje dozvola za nove ili adaptirane elektrane na obnovljive izvore, uključujući solarne panele i vjetrenjače.
