Evropska unija će morati ulagati čak 1,5 triliona eura godišnje kako bi ispunila svoj cilj neto nulte emisije do 2050. godine. Rezultati su to istraživanja koje su predstavili zastupnici Zelenih EU početkom ove sedmice.
Evropska komisija trebala bi sljedeće sedmice preporučiti da EU smanji neto emisije za 90% do 2040., u odnosu na nivo iz 1990., te objaviti veliko početno povećanje ulaganja koja su potrebna kako bi Evropa bila na putu da do 2050. ima nulte neto emisije ugljen dioksida.
Većina sredstava, odnosno 1,16 triliona eura godišnje, mogla bi se osigurati preusmjeravanjem postojeće potrošnje, većim dijelom na aktivnosti zagađivanja, prema istraživanju think-tanka Institut Rousseau, koje su naručili zastupnici Zelenih EU.
To bi značilo veliko i masovno odustajanje od automobila s klasičnim motorima, proizvodnje fosilnih goriva i novih aerodroma, te skok u ulaganjima u javni prijevoz, obnovu zgrada i širenje obnovljivih izvora energije, rekli su istraživači.
Neke vlade odbijaju ekološku agendu EU-a, navodeći troškove, dok su poljoprivrednici koji protestuju u Francuskoj pozvali na poništavanje nekih ekoloških pravila EU-a. Ankete javnog mnijenja pokazuju da bi izbori za EU mogli otežati donošenje ambicioznih klimatskih politika ako rezultiraju većim brojem zastupnika iz populističkih i konzervativnijih stranaka.
Nacrt internog modeliranja Komisije za klimatski cilj 2040., u koji je Reuters imao uvid, sugerira da bi bila potrebna slična ulaganja, od otprilike 1,5 triliona eura godišnje u energetske sisteme koji manje zagađuju okoliš. Istraživači su rekli da bi ulaganja potrebna za postizanje nulte neto emisije uglavnom dolazila iz privatnog sektora, ali bi se javna potrošnja za zeleni prijelaz također trebala udvostručiti, na 490 milijardi eura godišnje.
EU trenutno troši 359 milijardi eura godišnje na subvencije za fosilna goriva. Reuters je prošle sedmice objavio draft EK u kojem stoji da 90-postotno smanjenje emisija znači smanjivanje plaćanja uvoza fosilnih goriva za 2,8 triliona eura u periodu 2031.-2050., u odnosu na prosjek prošle decenije. Ranije prošle godine je objavljeno da će snabdijevanje obnovljivom energijom morati rasti za 20 posto godišnje kako bi Evropa zadovoljila očekivanu potražnju za električnom energijom do 2030. godine.
