Zastupnici Evropskog parlamenta usvojili su Direktivu o performansama zgrada, odnosno o postavljanju solarnih panela na krovove zgrada, kako bi pomogli u smanjenju potrošnje energije i emisija stakleničkih plinova iz sektora zgradarstva.
Predložena revizija Direktive o energetskoj učinkovitosti zgrada ima za cilj progresivno smanjenje emisija stakleničkih plinova (GHG) i potrošnje energije u građevinskom sektoru EU. Cilj je taj sektor učiniti klimatski neutralnim do 2050. godine, ali i renovirati i poboljšati zgrade s najlošijim energetskim performansama. Da bi postala zakon, Direktivu treba da potvrdi i Vijeće ministara EU.
Ciljevi smanjenja emisija
Sve nove zgrade bi od 2030. trebale imati nultu emisiju; nove zgrade koje su u javnom vlasništvu trebale bi imati nultu emisiju od 2028. Prilikom izračunavanja emisija, države članice će uzeti u obzir potencijal globalnog zagrijavanja u životnom ciklusu zgrade, uključujući proizvodnju i odlaganje građevinskih proizvoda koji se koriste za njegovu izgradu.
Za stambene zgrade, države članice će morati da uvedu mjere kako bi osigurale smanjenje prosječne primarne energije koja se koristi za najmanje 16% do 2030. i najmanje 20 do 22% do 2035. godine.
Prema novoj direktivi, zemlje članice će morati da renoviraju 16% najlošijih nestambenih zgrada do 2030. godine i, do 2033. godine, 26% najlošijih zgrada kroz minimalne zahtjeve za energetskim performansama.
Zemlje članice trebaju do 2030. godine uvesti obavezu postavljanja solarnih panela na javne i nestambene zgrade, ako su tehnički i ekonomski pogodne, te u svim novim stambenim zgradama.
Postepeno ukidanje kotlova na fosilna goriva
Države članice moraju navesti kako će usvojiti mjere za dekarbonizaciju sistema grijanja, s ciljem postepenog ukidanja fosilnih goriva u grijanju i hlađenju do 2040. Subvencioniranje samostalnih kotlova na fosilna goriva bit će zabranjeno od 2025. Finansijski poticaji će i dalje biti mogući za hibridne sisteme grijanja koji koriste značajan udio obnovljive energije, kao što su oni koji kombinuju kotao sa solarnom termalnom instalacijom ili toplotnu pumpu.
Poljoprivredni objekti i objekti baštine mogu biti isključeni iz novih pravila, dok zemlje EU mogu odlučiti da izuzmu i objekte zaštićene zbog svojih posebnih arhitektonskih ili istorijskih zasluga, privremene zgrade, te crkve i bogomoljena kojima bi postavljanje solarnih panela narušilo njihovu autentičnost.
Izvjestitelj za Direktivu o energetskoj efikasnosti zgrada Ciarán Cuffe je nakon usvajanja rekao da Direktiva jasno pokazuje kako klimatska politika može imati stvarne i trenutne koristi za manje dobrostojeće u našem društvu
„Ovaj zakon će pomoći da se smanje računi za energiju i rješavaju osnovni uzroci energetskog siromaštva, istovremeno osiguravajući hiljade visokokvalitetnih lokalnih radnih mjesta širom EU. Suočavajući se s 36% europskih emisija CO2, dodaje apsolutno bitan stub Evropskom zelenom dogovoru. Današnji rezultat pokazuje da Parlament nastavlja podržavati Zeleni dogovor koji u jednakoj mjeri donosi pravičnost i ambiciju”, dodao je Cuffe.
Jan Osenberg, viši savjetnik za politiku u SolarPower Europe, rekao je da je Evropski parlament postigao ogromnu prekretnicu u ubrzavanju primjene obnovljivih izvora, usvajanjem solarnog standarda EU.
“Od 2026. godine solarni standard EU zahtijevat će postavljanje solarnih panela u značajnom dijelu europskog fonda zgrada. Solarni standard EU daje moć u ruke građana i učvrstit će energetski prijelaz u mjesta gdje spavamo, radimo i živimo. Kako mreža sustiže energetsku tranziciju, instaliranje solarnih panela i proizvodnja solarne energije također će pomoći mreži, tako što će električna energija biti lokalna i osnažiti će građane da pametno koriste električnu energiju. Oni mogu vidjeti kada proizvode više električne energije i mogu prilagoditi svoju potrošnju u skladu s tim”, rekao je Osenberg.
Dodao je da je sada potrebno Direktivu sprovesti u praksi, uz efektivnu integraciju u građevinske prakse i građevinske zahtjeve. Izuzeci, mjere podrške i kriteriji dizajna sistema će morati biti definirani.
“Ministarstva i zainteresovane strane imaju priliku da se oslone na najbolje prakse uspostavljene u devet evropskih zemalja u kojima su slične mjere već sprovedene”, naveo je Osenberg.
Devet evropskih zemalja (Francuska, Belgija, Nizozemska, Švicarska, Italija, Austrija i Njemačka) usvojile su ranije slične mjere koje se mogu koristiti kao najbolja praksa.
Prema podacima Evropske komisije, zgrade u EU su odgovorne za 40% naše potrošnje energije i 36% emisije gasova staklene bašte. Evropska komisija je 15. decembra 2021. usvojila zakonski prijedlog za reviziju Direktive o energetskim karakteristikama zgrada, kao dio takozvanog paketa „Fit for 55“. Novi evropski zakon o klimi (juli 2021.) ugradio je i ciljeve za 2030. i 2050. u obavezujući evropski zakon.
