Članice Evropske unije moraće da se postaraju da finalna potrošnja energije u 2030. godini bude 11,7 posto manja na nivou EU od one koja je predviđena 2020. godine.
Vijeće EU usvojilo je novu Direktivu o energetskoj efikasnosti, koja definiše pravila za smanjenje finalne potrošnje energije na nivou Evropske unije. Odluka Vijeća je posljednji korak u zakonodavnom procesu za reviziju Direktive koja je počela u julu 2021. kao dio paketa Fit for 55.
Države članice će zajednički osigurati smanjenje finalne potrošnje energije od najmanje 11,7 posto u 2030. u odnosu na prognoze potrošnje energije za 2030. koje su napravljene 2020. godine, saopćilo je Vijeće EU.
To znači da bi gornja granica finalne potrošnje energije u EU trebalo da bude 763 miliona tona ekvivalentne nafte, a primarna potrošnja 993 miliona tona.
Ograničenje finalne potrošnje biće obavezujuće za članice EU
Granica finalne potrošnje biće obavezujuća za sve države članice zajedno, dok će cilj za primarnu potrošnju biti indikativan, prenosi Balkan Green Energy News.
Sve članice su obavezne da doprinesu postizanju ukupnog cilja EU. Inače, sve one su prihvatile da definišu indikativne nacionalne doprinose i projekcije za postizanje cilja u svojim integrisanim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima (NEKP).
Nacrt ažuriranih NEKP-ova trebalo je da budu dostavljeni do kraja juna, a konačni planovi da budu gotovi 2024. godine.
Evropska komisija ima zadatak da izračuna da li svi nacionalni doprinosi zbirno osiguravaju da se dostigne cilj od 11,7 posto i, ako to nije slučaj da pripremi korigovane doprinose.
Izvršno tijelo EU je saopćilo da osim postavljanja pravno obavezujućeg cilja od 11,7 posto, Direktiva uvodi niz mjera koje će pomoći u ubrzavanju primjene mjera za energetsku efikasnost.
Tako će se od članica sada zakonski tražiti da daju prioritet energetskoj efikasnosti u kreiranju politika, planiranju i velikim investicijama, čime se principu “energetska efikasnost na prvom mjestu” prvi put suštinski daje zakonodavna potpora, saopćila je Evropska komisija.
Nacionalne vlade su se, takođe, saglasile da skoro udvostruče pojedinačne godišnje uštede finalne potrošnje energije u narednim godinama.
Godišnji cilj smanjenja finalne potrošnje energije, naime, postepeno će se povećavati od 2024. do 2030. godine. Članice će osigurati nove godišnje uštede od 1,49 posto u prosjeku tokom ovog perioda, u odnosu na trenutnih 0,8 posto i postepeno će dostići 1,9 posto do 31. decembra 2030. godine, saopćilo je Vijeće.
Nova pravila postavljaju posebnu obavezu za javni sektor da dostigne godišnje smanjenje potrošnje energije od 1,9 posto, s tim da se to ne mora odnositi na javni prijevoz i vojsku. Članice će, kako se navodi, svake godine morati da renoviraju najmanje tri posto ukupne površine zgrada u vlasništvu javnih organa.
Po ocjeni Evropske komisije, javni sektor će, takođe, imati pokretačku ulogu u razvoju tržišta energetskih usluga.
Ugovori o energetskim performansama biće prioritet u implementaciji projekata energetske efikasnosti u javnom sektoru, kad god je to moguće.
Evropska komisija je saopćila da s obzirom na značaj digitalizacije i data centara, Direktiva uvodi obavezu praćenja energetskih performansi data centara.
Baza podataka na nivou EU će prikupljati i objavljivati podatke koji su relevantni za energetske performanse i potrošnju vode data centara sa značajnom potrošnjom energije, navodi se u saopćenju.
Nova Direktiva, takođe, promoviše lokalne planove za grijanje i hlađenje u većim lokalnim samoupravama.
Na osnovu revidirane definicije efikasnog daljinskog grijanja i hlađenja uključene u Direktivu, minimalni zahtjevi će se postepeno pooštravati u narednim godinama ka postizanju potpuno dekarbonizovanog snabdijevanja daljinskim grijanjem i hlađenjem do 2050. godine.
Direktiva će stupiti na snagu 20 dana od objavljivanja u Službenom glasniku EU.
