Ministarstvo energije, rudarstva i industrije FBiH izdalo je 342 dozvole za solarne elektrane do 1 MW i 468 dozvola za solarne elektrane iznad 1 MW, kao i 33 prijedloga Vladi FBiH za dobijanje saglasnosti za izgradnju elektroenergetskih objekata. Riječ je o velikim energetskim projektima koji bi trebalo da se grade u FBiH.
Potvrdio je ovo na godišnjoj preskonferenciji ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić. On je istakao da je donesena ili će uskoro biti donesena, većina podzakonskih akata neophodnih za primjenu seta energetskih zakona usvojenih prošle godine.
Lakić je rekao da ne može da zamisli bilo kakav rad u energetskom sektoru bez ključnih strateških dokumenata. Struka bi u njima trebalo da kaže u kojem pravcu se razvijati u narednom periodu.
Zato Ministarstvo energije, rudarstva i industrije FBiH priprema Strategiju energetske tranzicije do 2030. godine sa projekcijom do 2050. godine, a započela je i priprema strategije upravljanja mineralnim sirovinama do 2030. sa projekcijom do 2050, zatim studije o procjeni utjecaja na životnu sredinu programa regionalnih geoloških istraživanja nafte, kondenzata i prirodnog gasa, studije o procjeni geoloških rezervi i kvaliteta uglja, kao i studije o procjeni geotermalne energije.
Federacija želi da zna gdje ima prirodnog gasa, nafte, uglja, geotermalne energije, pojasnio je Lakić predstavljajući rezultate i planove Ministarstva.
On je najavio zatvaranje Rudnika mrkog uglja Zenica i naglasio da su uprkos svemu termoelektrane trenutno najveći izvor bazne energije koja se mora sačuvati. Sadašnji sistem mora da održi FBiH u narednih tri do pet godina, a paralelno sa tim se moraju razvijati i drugi načini proizvodnje električne energije, poručio je Lakić.
On je dodao i da očekuje da će zahvaljujući dobro saradnji sa Republikom Srpskom biti usvojeni zakoni o električnoj energiji i gasu na nivou BiH.
Male solarne elektrane za prosumere rješenje za energetsku stabilnost
Male solarne elektrane za prosumere su rješenje za energetsku, ali i ekonomsku stabilnost, rekao je ranije ministar Lakić.
Bosna i Hercegovina se obavezala da ćemo postepeno prelaziti na obnovljive izvore energije, kako bismo zaštiti okoliš i prilagodili se propisima EU.
To će uskoro postati i ekonomsko, a ne samo ekološko pitanje, jer od 2026. godine se uvodi karbonska taksa (CBAM), što znači da će naše firme izvoznici u EU plaćati taksu zbog korištenja “prljave“ energije.
– Odlučili smo se za proaktivni pristup i pomoć privredi, kako ne bi plaćala karbonsku taksu od 2026. godine, koja zasigurno neće biti mala. Plaćanjem ove takse poskupjeli bi bh. proizvodi na inotržištima i postali nekonkurentni, što ne smijemo dozvoliti. Rješenje je u korištenju “čiste“ električne energije, od naših firmi, dobivene iz obnovljivih izvora energije, koju jednostavno mogu dobiti iz sunca, gradnjom solarne elektrane na krovu firme – kazao je Lakić.
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije želi pomoći privredi i ubrzati prelazak na obnovljive izvore energije, te tako smanjiti emisiju stakleničkih gasova. Zbog toga, zajedno s Razvojnom bankom Federacije BIH radi na planu pokretanja programa podrške za privredne subjekte koji žele investirati u proizvodnju električne energije iz vlastite solarne elektrane.
– Programi podrške firmama da lakše postanu prosumeri moraju biti podržani i od kantonalnih vlasti. Najprije u pravcu pojednostavljenja procedura za izdavanje dozvola za mini solarne elektrane na krovu firme kroz izmjenu zakonske regulative koja neće zahtijevati ishodovanja građevinske i upotrebne dozvole. Pojedini kantoni su to već uradili, a oni kantoni koji to ne urade će se suočiti s velikim problemima privrednika. Od kantonalnih vlasti smo također zahtijevali da se i oni finansijski uključe u podršku firmama da postanu prosumeri. Očekujemo da ozbiljno shvate trenutak u kojem se nalazi naša privreda – istakao je Lakić.
U toku je javni poziv za dodjelu kredita Union banke kojim se subvencira 10 posto vrijednosti investicije u solarne elektrane ili maksimalno 40.000 KM.