Izgradnja solarnih elektrana u USK od danas bi mogla biti znatno jednostavnija. Skupština USK danas bi po skraćenoj proceduri trebala razmatrati Zakon i izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i građenju, koji predviđa ukidanje urbanističke saglasnosti, građevinske i upotrebne dozvole za gradnju solarnih elektrana i iznad 23 kilovata instalisane snage.
Predlagač Zakona, zastupnik Jasmin Hušić u obrazloženju je naveo da je Kanton nadležan za donošenje propisa o lokalnim postrojenjima za proizvodnju energije i osiguranje njihove dostupnosti, zatim utvrđivanje stambene politike uključujući donošenje propisa koji se tiču uređivanja i izgradnje stambenih objekata, te donošenje propisa o korištenju lokalnog zemljišta uključujući i zoniranje. Osim toga Kanton je ovlašten i za obavljanje drugih ovlaštenja utvrđenih Ustavom i zakonom Federacije FBiH i kantona.
Aktuelni Zakon o prostornom uređenju i građenju utvrdio je da za postavljanje solarnih elektrana na krovu građevine, pomoćnim objektima i pored građevine i solarnih nadstrešnica na istoj građevinskoj parceli, za proizvodnju električne energije za vlastite potrebe iii prodaju električne energije na konkurentskom tržištu instalisane snage do 23 kW, a u skladu s glavnim projektom, nije potrebna lokacijska informacija, urbanistička saglasnost i građevinska dozvola.
Ukidanje ograničenja od 23 kW za gradnju solarnih elektrana važno za privredu
Hušić je predložio da postavljanje solarnih elektrana na postojećim građevinskim objektima, pored njih i na istoj građevinskoj parceli nema više ograničenja u kW instalisane snage.
“ Obzirom da je na ovaj način postavljanje solarnih elektrana bez lokacijske informacije, urbanističke saglasnosti i građevinske dozvole ograničeno instalisanom snagom na 23 kW bez ikakvog kriterija, a da su potrebe investitora i tržišta daleko veće, te da povećanje instalisane snage ni na koji način ne utječe na promjenu urbanističko-tehničkih uvjeta u smislu negativnog utjecaja na samu građevinu i njenu okolinu, smatram da je ograničavanje postavljanja solarnih panela na 23 kW nepotrebno i ima ograničavajući efekt na zahtjeve tržišta, “ naveo je Hušić u obrazloženju za izmjenu zakona.
On je dodao da se zadržavanjem obaveze pribavljanja urbanističke i građevinske dozvole za takvu vrstu građevinskih objekata, čak i u uobičajenim okolnostima izdavanja građevinske dokumentacije znatno usporava mogućnost stavljanja u pogon takvih instalacija.
“ Ovo je naročito izraženo u Velikoj Kladuši gdje se već nekoliko godina uopće ne izdaju urbanističke saglasnosti. Zbog takve potpune blokade izdavanja urbanističkih saglasnosti na području općine Velika Kladuša, veliki broj investitora ne može ostvariti svoje pravo na investiranje koje implicira benefite od korištenja tako dobivene električne energije, njene prodaje, kao neke druge pogodnosti poput različitih vrsta subvencija. Na ovaj način investitori trpe neprocjenjivu štetu”, istakao je Hušić.
Obzirom da je već postojećim zakonom dopušteno, pod navedenim uvjetima, postavljanje solarnih elektrana do 23 kW, te da povećanje kapaciteta pod istim uvjetima ne može imati negativan efekat kako na građevinu, tako i na okolinu, Hušić smatra da ograničenje na određen broj kW, imajući u vidu postojanje i zadržavanje ograničenja u gabaritima objekta, nije potrebno i da takvo ograničenje utječe negativno na potrebe tržišta i potrebe za obnovljivim izvorima električne energije.
“ Na ovaj način, omogućavanjem postavljanja solarnih panela bez ograničenja u instalisanoj snazi, unaprjeđuje se poslovanje na USK, omogućava se izgradnja većih kapaciteta proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i stvaraju pretpostavke za postizanje većih budžetskih prihoda,” zaključio je Hušić.
Ukoliko danas bude usvojen, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i građenju USK stupit će na snagu osmog dana od dana objave u “ Službenom glasniku Unsko – sanskog kantona”.
Podsjetimo, Skupština USK je u martu donijela izmjene Zakona o prostornom uređenju i građenju u USK kojim je odredila da je za sve solarne elektrane snage iznad 23 kilovata potrebno ishodovanje urbanističke saglasnosti, građevinske i upotrebne dozvole. Zakon se primjenjivao na sve elektrane uključujuči i one za koje je ishodovanje dozvola i gradnja počela dok se primjenjivao raniji zakon koji nije imao takva ograničenja.
Tako su neke firme nepotrebno izgubile mjesece čekajući nove dozvole i nisu se mogle prijaviti na tri javna poziva za dodjelu grant sredstava koje je u međuvremenu raspisao Fond za zaštitu okoliša. Da apsurd bude veći, morali su plaćati naknadu od nekoliko hiljada KM za uređenje građevinskog zemljišta, iako je solarna elektrana postavljena na krovu objekta za koji je već plaćeno uređenje građevinskog zemljišta, a sam objekat dobio upotrebnu dozvolu.
