Hrvatska bi u ovoj godini trebalo da dobije ukupno 1.200 MW solara i vjetra, rekao je Ivo Milatić, državni sekretar u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, na marginama II Regionalne konferencija RE-Source Croatia Hub 2024. posvećene razvoju ugovora o otkupu električne energije u Zagrebu.
II Regionalnu konferenciju RE-Source Croatia Hub 2024. organizovalo je udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) u saradnji sa evropskom RE-Source platformom.
Sada na mreži Hrvatska, prema riječima Ive Milatića, već ima 750-800 MW solara i vjetra, a do kraja godine bi trebalo da dostigne 1.200 MW. On očekuje da se narednih godina godišnje priključuje najmanje 700-800 MW solara i vjetra.
Milatić je kao primjer ekspanzije solara naveo da je nedavno izdato energetsko odobrenje za agrosolar od 320 MW, koji je planiran iznad ribnjaka, pa je vrlo izvjesno da će taj projekat biti i realiziran.
Hrvatska će do 2028. godine, a možda i prije, ispuniti cilj od 3,5 GW energije koja se dobija iz solara i vjetra koji je energetskom strategijom planiran za 2030. godinu, naglasio je Milatić.
Solarizacija Hrvatske nezaustavljiva
Iako je eskpanzija dobijanja energije iz solara i vjetra, ipak u novim instalacijama prednjače solarne elektrane. Državni sekretar je podsjetio da je Hrvatska 2018. godine usvojila prvi pravilnik za proizvodnju energije za vlastitu potrošnju i te godine je bilo 55 MW solara, a danas 700 MW, od čega je 600 MW na halama firmi i porodičnim kućama odnosno kod prosumera.
Ove godine će biti instalirano blizu 500 MW, što, prema njegovim riječima, govori da je solarizacija Hrvatske nezaustavljiva.
Ali, paralelno sa solarizacijom, i izgradnjom velikih projekata, trebalo bi, dodao je, osigurati ono čemu je posvećena II Regionalne konferencija RE-Source Croatia Hub 2024.
Mora se osigurati da te velike količine energije koje će se proizvoditi u određenim dijelovima dana, budu adekvatno tržišno iskorišćene, da se energija ne prodaje po negativnim cijenama, istakao je Milatić, i naveo da su zato PPA ugovori važni.
Od 5 GW izdatih odobrenja od 2021. godine do danas, više od 70 posto je za solar, pa se, prema njegovim riječima, sada od deset zahtjeva za energetsko odobrenje osam odnosi na solar. Do kraja godine očekuje da će biti izdato ukupno 8 GW odobrenja.
On je naglasio da nema više toliko prostora za razvijanje velikih vjetroparkova, jer je više od polovine Hrvatske zaštićeno, što u okviru EU NATURA sistema, nacionalnih ili parkova prirode.
Ministarstvo radi mapiranje, za nekoliko mjeseci će biti gotova studija, i dobiće se „go to“ područja za vjetar, pa će svaki investitor znati gdje nešto može da uradi lakše, a gdje će morati da napravi veliki broj studija, pa ako uspije, uspije, objasnio je Milatić, a prenosi Balkan Green Energy News.
Više od 11 000 prijava za energetsku obnovu kuća
U Hrvatskoj je ove sedmice objavljen javni poziv za energetsku obnovu kuća, koji je zbog velikog broja pristiglih prijava, privremeno zatvoren. Za samo jedan dan prijavilo se više od 11 000 građana. Prema ovom pozivu, građanima koji žele energetski obnoviti svoje domove na raspolaganju je 120 miliona eura.
U Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost najavljuju da će iduće sedmice objaviti popis svih primljenih prijava, a informaciju o zaprimanju prijavitelji već sada mogu pronaći na svom korisničkom računu sistema e-građani. Zatražena sredstva građani planiraju uložiti u bolju toplotnu izolaciju, učinkovitu stolariju i sisteme korištenja obnovljivih izvora energije, uključujući i mikrosolare.
Investitori u fotonaponske elektrane na ovom su pozivu po prvi put mogli dobiti sufinansiranje i za punionice za električna vozila, kao dodatnu mjeru poticanja dekarbonizacije prometa. U Fondu kažu da je u pripremi i javni poziv za građane za kupovinu energetski učinkovitih vozila, vrijedanog 15 miliona eura, koji će biti objavljen krajem mjeseca.
