CBAM, koji je obavezan za domaće kompanije kod januara 2026. godine, prema Uredbi Europske unije, najviše će pogoditi industriju električne energije u BiH, poručeno je sa Energetskog samita koji se održava u Neumu.
Od 1. januara 2026. Godine sav uvoz aluminija, čelika, željeza, gnojiva, električne energije, vodika ili cementa u EU bit će podložan Uredbi EU o mehanizmu za prilagodbu granice ugljika (CBAM) uz kazne (penale) za nepoštivanje. Analiza projekta EU4Energy pokazala je da je električna energija najteže pogođena industrija u BiH.
BiH može izbjeći CBAM za izvoz električne energije (ne i za druge proizvode) do 2030. godine ako uvede ETS-a (Sistem trgovanja emisija) u BiH, jer se troškovi ugljika plaćeni u zemlji odbijaju od CBAM-a.
CBAM kao prilika za domaću privredu
‘Mehanizam EU-a za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) postupno će uvesti cijenu ugljika na uvoz aluminija, željeza i čelika, cementa, gnojiva, električne energije i vodika u EU od 1. januara 2026. godine. Iako to predstavlja izazov za domaće izvoznike, jer će nametnuti dodatne administrativne i finansijske troškove za pokrivene sektore, CBAM također predstavlja priliku jer potiče dekarbonizaciju industrije i proizvodnju električne energije.
“Današnji panel pokazao je da su bh. vlasti i proizvođači aktivno uključeni u pripremu strategije odgovora u skladu s klimatskim obvezama BiH i europskim težnjama, uključujući pokretanje praćenja, izvještavanja i verifikacije emisija (MRV) za ETS kao prvi korak prema uspostavi EU ETS sistema”, istaknuo je William L’Heude, zamjenik šefa za klimatski odjel francuskog Ministarstva ekonomije i financija, ispred projekta EU4Energy.
Pored pomoćnika ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Admira Softića, u panelu su učestvovali i Ajla Mehinović, rukovoditelj odjela za tržišno snabdijevanje, Elektroprivreda BiH, Almir Bajtarević, menadžer upravljanja kvalitetom i okolišem, Heidelberg Materials Cement BiH, (Tvornica Cementa Kakanj d.d.) te Envera Garić, direktorica odjela za poboljšanje kvalitete, AL-BoWiDo d.o.o.
Finansiranje energetske tranzicije
Na drugom panelu predstavnici bankarskog sektora razgovarali su o dostupnim opcijama finansiranja za provođenje energetske tranzicije koja za državu ima ogroman finansijski utjecaj. Poseban naglasak je stavljen na ESG (okoliš, društvo, upravljanje) model poslovanja koji će transformirati bankarski sektor na način da osigura da banke pravilno utvrđuju, upravljaju, mjere i kontroliraju aktivnosti i rizike koje ESG donosi sa sobom.
”Banke će pomoći u ESG tranziciji stavljajući fokus na tzv. zeleno finansiranje kroz širenje ponude zelenih finansijskih proizvoda i uvođenje zelenog poslovanja što će biti ključni koraci u idućem razdoblju. Tu su, naravno, povoljnije kamatne stope, namjenske kreditne linije te posebno razvijeni proizvodi u duhu ESG-a. NLB Banka je već započela ESG tranziciju kroz financiranje obnovljive energije i energetske efikasnosti, razvojem posebnih proizvoda iz posebnih kreditnih linija”, istaknula je tokom panela Lidija Žigić, predsjednica Uprave NLB Banke d.d., Sarajevo koja je jedan od komercijalnih partnera Energetskog summita 2024 u Neumu.
Nakon pozdravnog obraćanja Karla Wurstera, direktora USAID Ureda za ekonomski razvoj, uvodničarka u panel bila je Jasmina Selimović, guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine, dok su panelisti bili i Gabrijel Dužnović, službenik za razvoj SEE projekata, Woodburn Capital Partners, Mejra Juzbašić, regionalna direktorica, Finance in Motion.
Panelisti su se osvrnuli i na porast ulaganja privatnog kapitala u posljednjem desetljeću kao i na ulogu koju mogu imati ugovori o kupovini električne energije u podržavanju financiranja banaka i privatnog kapitala, pružajući dugoročno investicijsko rješenje koje olakšava utjecaj na finansiranje javne infrastrukture i pomaže u postizanju ciljeva Zelenog dogovora. Razgovarano je i o ulozi vlade u podršci preuzimanja PPA-a (power purchase agreement – ugovora o otkupu električne energije), feed-in tarifa (zagarantiranih cijena koje su više od tržišne) i CAPEX subvencija (subvencije za investiranje), saopćili su organizatori.
Samit se nastavlja danas panelom o energetskoj efikasnosti malih i srednjih preduzeća i stambenog sektora i rješenjima za održivu energiju, investiranju u postrojenja na obnovljive izvore energije, sistemu trgovanja emisijama kao i akcijama za energetske zajednice u BiH.
