Međunarodna agencija za obnovljivu energiju (IRENA), pozvala je na izgradnju još skoro jednog teravata kapaciteta za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora u svijetu do kraja decenije, kako bi se ispunili klimatski ciljevi. Elektrifikacija i efikasnost su nosioci tranzicije, saopćila je agencija i napomenula da su glavni pokretači zelena energija, čisti vodonik i održiva biomasa.
Energetska tranzicija ne ide predviđenom dinamikom, a svaki djelić stepena porasta temperature na globalnom nivou može da izazove značajne i dalekosežne posljedice po ekosisteme, ljudsko društvo i privrede, upozorila je Međunarodna agencija za obnovljivu energiju (IRENA). Jaz između postignutog i neophodnog nastavlja da se širi, navedeno je u prvom dijelu izvještaja Perspektive svjetske energetske tranzicije (World Energy Transitions Outlook – WETO) za 2023. godinu.
U dokumentu je definisano kako odmah ispraviti kurs na putu ka zaustavljanju globalnog zagrijavanja na najviše 1,5 stepenu Celzijusa, u skladu sa Pariskim sporazumom.
IRENA je apelovala da se globalne ambicije u domenu uvođenja energije iz obnovljivih izvora povećaju, a to treba da omoguće fizička infrastruktura, zakoni i propisi kao i za njih vezane sposobnosti administrativnog aparata i osposobljavanje radne snage.
Do 2030. godine instalirati najmanje 975 gigavata kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora
Analize pokazuju „djelimičan napredak“, uglavnom u elektroenergetskom sektoru, jer je kapacitet iz obnovljivih izvora 2022. godine uvećan za 300 gigavata. Elektrifikacija i efikasnost su istaknuti kao nosioci tranzicije, a za njihove glavne pokretače imenovani su zelena energija, čisti vodonik i održiva biomasa.
U prosjeku, u svijetu se mora do 2030. godine instalirati makar 975 gigavata kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, uz znatno povećanje udjela takve struje kod krajnjih korisnika, saopštila je IRENA. Naglašena je i uloga prvog Globalnog pregleda (Global Stocktake), koji treba da bude usvojen u decembru na Konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama COP28.
„Naša jedina opcija je da pratimo najperspektivniji put, zasnovan na nauci, onaj koji u središte rješenja stavlja obnovljivu energiju i istovremeno vodi države ka energetskoj sigurnosti, smanjenju troškova za energente i budućnosti industrijskog razvoja. Energetska tranzicija mora da postane strateška alatka za stvaranje svijeta veće jednakosti i inkluzivnosti. COP28 i Globalni pregled moraju i da potvrde da smo skrenuli sa puta ka 1,5 stepenu Celzijusa i da daju strateški plan za vraćanje na taj kolosijek“, izjavio je generalni direktor organizacije Frančesko la Kamera.
IRENA je ponovila da najveći dio obaveza koje su države preuzele na klimatskom planu tek treba da budu pretočene u detaljne strategije i planove.
Autori izvještaja podsjećaju da su subvencije za fosilna goriva prošle godine dostigle najviši nivo do sada, te da su mnoge države tim putem pokušale da ublaže posljedice skoka cijena energenata na stanovništvo i privredu. Investicije u cijeli dijapazon tehnologija za energetsku tranziciju se 2022. godine jesu popele na rekordnih 1,3 biliona dolara, ali kapitalna ulaganja u fosilna goriva su bila gotovo dvostruko veća nego u obnovljive izvore, pokazuju podaci.
Potreban rast u sektorima električnih vozila, čistog vodonika i toplotnih pumpi
U izvještaju je naglašeno da je do 2030. godine potrebna prosječna godišnja javna podrška od 137 milijardi dolara za infrastrukturu za punjenje električnih vozila, a do polovine vijeka čak po 364 milijarde, u poređenju sa prošlogodišnjih 30 milijardi dolara. Slično tome, investicije u toplotne pumpe bi do kraja decenije trebalo gotovo učetvorostručiti na 237 milijardi eura svake godine.
Svjetskoj privredi je do kraja decenije neophodno 125 tona čistog vodonika godišnje, piše u dokumentu. Tokom tranzicije je u ovu količinu uračunat i plavi vodonik – onaj koji je proizveden od fosilnih goriva, ali tako da je spriječeno ispuštanje gasova s efektom staklene bašte u atmosferu. Udio zelenog vodonika, koji se pravi u elektrolizerima s napajanjem električnom energijom iz obnovljivih izvora, procijenjen je u tom scenariju na 40 odsto. Proizvodnja čistog vodonika je 2021. iznosila samo 700.000 tona.
