Kineska fotonaponska industrija imala je u protekle dvije decenije značajnu pomoć države, što je utjecalo na cijenu solarnih panela. Međutim, lak pristup finansijama doveo je do neodrživo niskih cijena solarnih panela i nepotrebnih gubitaka, utječući na sposobnost Kine da održi podršku za sisteme obnovljive energije. Kako nacija proširuje instalacije čiste električne energije i poboljšava kapacitete za balansiranje mreže, održavanje dosljedne finansijske podrške postalo je izazovnije.
Prije otprilike 20 godina, kada je globalna fotonaponska industrija bila u povojima, kineska uključenost u nju bila je minimalna. Tehnološka ekspertiza bila je koncentrisana u zapadnom svijetu, posebno na univerzitetima i tehnološkim kompanijama Evrope. U to vrijeme, PV elektrane su bile rijedak prizor u ogromnom kineskom pejzažu.
Danas, podaci trgovinskog tijela Kineskog udruženja fotonaponske industrije (CPIA) pokazuju da je kineski udio u globalnom proizvodnom kapacitetu za ključne komponente kao što su polisilicij, silikonske pločice, solarne ćelije i fotonaponski moduli premašio 80% u 2023.
Štaviše, kineska Nacionalna uprava za energiju (NEA) izvijestila je da je ta zemlja 2023. godine priključila 217 GW solarne energije na mrežu, što predstavlja 56% ukupnog globalnog i nadmašuje kombinovane instalacije svih drugih dijelova svijeta.
Rast kineske fotonaponske industrije postignut je zahvaljujući vladinoj politici podrške, na regionalnom i nacionalnom nivou. Kompanije su imale koristi od različitih izvora finansiranja, uključujući investitore, privatni kapital, suinvesticije državnih preduzeća, finansiranje iz posebnih državnih fondova, bankarske zajmove i druge oblike podrške državnih subjekata što je utjecalo na cijene prije svega solarnih panela. Na primjer, Suntech, pionirska fotonaponska kompanija, suočila se s finansijskim izazovima u svojim ranim fazama. Uz pomoć općinske vlade Wuxi, Suntech ne samo da je dobio besplatno zemljište za svoju fabriku i povlaštene stope korporativnog poreza, već je i privukao kapitalne injekcije od lokalnih državnih preduzeća i beskamatne kredite od lokalnih banaka.
Od 2016. godine, potaknute sve većim globalnim otiskom industrije i smanjenjem troškova duž fotonaponskog lanca vrijednosti, kineske fotonaponske kompanije sve više se odlučuju za izlazak na berzu kako bi ispunile svoje potrebe za financiranjem za sve veće proširenje kapaciteta.
Statistike sa berza u Šangaju i Šenženu pokazuju da je oko 110 kineskih fotonaponskih kompanija trenutno kotirano na kineskim domaćim berzama. Ove kompanije obuhvataju značajan dio lanca fotonaponske industrije, uključujući ključne proizvođače solarnih panela. Značajno je da su mnoge od ovih kompanija – kao što su JinkoSolar, Trina Solar i Canadian Solar (CSI) – izvele svoje IPO 2016. ili kasnije, čak i nakon što su odlučile da se uklone sa prekookeanskih tržišta i da nastave sa listingom na kineskoj berzi.
Pad cijena solarnih panela
Obilni kanali finansiranja potaknuli su kontinuirani priliv sredstava u kinesku fotonaponsku industriju, pokrećući njen brzi rast. Ovaj porast investicija je također povećao nivo rizika, dovodeći do nestabilnih tržišnih uslova. Od 2020. godine, vođen pozitivnim izgledima za čistu energiju usred globalnih napora za smanjenje emisije ugljika i posvećenosti Kine neutralnosti ugljika, značajan kapital je ubrizgan u industriju kroz različite načine finansiranja, što je izazvalo nezapamćeni val ulaganja u proširenje kapaciteta, a samim time i smanjenje cijena solarnih panela na svjetskom tržištu.
Analize na berzi pokazuju da je između 2020. i kraja 2023. Kina prikupila više od 2,3 triliona CNY za proširenje proizvodnih kapaciteta u ključnim segmentima lanca fotonaponske industrije.
Počevši od prvog kvartala 2023., cijene solarnih panela su počele naglo opadati. Na primjer, u aprilu 2024. godine, cijena ponude za PV module koji se koriste u zemaljskim elektranama je pala za 55% u odnosu na početak 2023. Međutim, usljed velikog viška kapaciteta, čini se da je ponovni rast cijena soalrnih panela neizbježan.
Kolaps cijena ozbiljno je utjecao na profitne marže, što je dovelo do značajnog pada u performansama kineske fotonaponske industrije na berzi u 2023. Glavni igrači kao što su Longi, Trina Solar i JA Solar doživjeli su drastičan pad cijena dionica, što je imalo domino efekat na finansijske mogućnosti kompanije, piše pv.magazine u autorskom tekstu.
Smanjenje cijena dionica negativno je utjecalo na kompanije koje koriste zaloge u kapitalu da bi osigurale kredit od banaka. Smanjenje vrijednosti zaloga primoralo je kompanije da ili ispune pozive za maržu ili smanje svoje kreditne mogućnosti. Drugo, izazovni tržišni uslovi otežali su kompanijama da traže opcije refinansiranja, pa je više od 30 kompanija suspendovalo je, odgodilo ili otkazalo planove refinansiranja ukupne vrednosti 26,5 milijardi CNY od četvrtog kvartala 2023.
Pad cijena dionica nije značajno utjecao na tržište fotonaponskih instalacija. Glavne energetske grupe odgovorne za postizanje kineskih ciljeva “30-60 dual-carbon” i pokretanje domaćeg ekonomskog rasta kroz ulaganja održale su snažna kreditna partnerstva s državnim bankama. Uprkos suočavanju sa izazovima kao što su nove niske cijene solarnih panela, ove kompanije brzo napreduju ka svojim ciljevima za PV instalaciju.
U nedavnoj analizi analitičara S&P China Dan Hua, predviđeno je da će Kina dostići 226 GW fotonaponskih instalacija u 2024., što će doprinijeti ukupnoj globalnoj instalaciji koja premašuje 500 GW za godinu.