Solarne farme u svijetu se sve više vezuju za poljoprivrednu proizvodnju. Solarni paneli se postavljaju iznad usjeva, a stada ovaca održavaju zemljište ispod panela.
Solarna farma na Kosovu i najveća fotonaponska elektrana u Austriji angažovali su neobične pomagače – stada ovaca.
Umorni od rasipanja energije da bi održavali lokaciju, radnici solarne farme Rogane u blizini malog grada Kamenice na istoku Kosova dobili su vunene pomagače. Više od 100 ovaca i nekoliko koza pase dva puta sedmično na poljima na kojima je postavljeno preko 12.000 fotonaponskih panela. Radnici su shvatili da je košenje polja veoma teško, pa su lokalne pastire zamolili da dovode ovce na ispašu na solarnu farmu.
“Ovce jedu sve vrste trave, dobru ili lošu, i čiste sve. Svi imamo koristi – kažu i pastiri i radnici na elektrani. Proizvodnja energije od sunca i košenje trave sa ovcama znači da stvari ovdje postaju zelene dvaput, jer se ne troši benzin za kosilice.
To je jedan od mnogih primjera širom Evrope, jer projekti obnovljivih izvora energije pronalaze načine da se usklade s krajolikom i gradskim pejzažima u kojima se nalaze.
Kako Kosovo provodi energetsku tranziciju?
Kosovo ima 12-14 milijardi tona dokazanih rezervi niskog kvaliteta lignita, po čemu je peta zemlja u svijetu. Više od 90 posto električne energije na Kosovu se proizvodi iz uglja, a ostatak je iz obnovljivih izvora, uglavnom vjetra i sunca. Kao i druge zemlje u regionu, uključujući i BiH, Kosovo ima za cilj da postupno izbaci ugalj do 2050. godine.
Kosovo nije jedinstven slučaj gdje stada ovaca pomažu u održavanju solarne farme.
Solarna elektrana Schafflerhofstrasse u Beču, u Austriji, izgrađena je na mjestu stare šljunčane deponije. Sada je to najveća solarna elektrana te vrste u zemlji, koja proizvodi preko 12 gigavat sati čiste električne energije za skoro 5 000 bečkih domova. To je jednako uštedi CO2 od 4.200 tona godišnje.
I u održavanju ove elektrane, ovce imaju važnu ulogu. Stado od 150 ovaca luta zemljom od oktobra do aprila i podrezuje travu oko panela koji su postavljeni iznad tla visočije nego je to inače slučaj. Tako pružaju životinjama hlad od sunca i zaštitu od kiše. I nisu tu samo radi grickanja trave. Ovce daju prirodno đubrivo i nose sjeme i polen u svojoj vuni te tako pomažu obnavljanju vegetacije I regeneraciji starog odlagališta. Tlo je pripremljeno posebnom mješavinom sjemena prije uvođenja ovaca koje zimuju u obližnjoj štali. Ovaj je projekat jedan od nekoliko agronaponskih sistema koji postoje u Austriji.
S druge strane, francuski farmeri pokrivaju usjeve solarnim panelima kako bi istovremeno proizvodili hranu i energiju.
Šta znači agrovoltaika?
Agrovoltaične ili agrosolarne elektrane kombinuju proizvodnju sunčeve energije sa poljoprivredom. To je način optimizacije korištenja zemljišta bez oštećenja ekosistema. U slučaju uzgoja usjeva, ponekad se koristi algoritam za procjenu potreba biljaka za vodom i sunčevom svjetlošću i prilagođavanje ugla solarnih panela u skladu s tim. Mikroklima stvorena solarnim panelima doprinosi tome da biljkama koje rastu ispod njih može biti potrebno manje vode, dok energiju koju proizvode paneli poljoprivrednici mogu koristiti za navodnjavanje. Iako je koncept u ranoj fazi, smatra se da bi korištenjem agrovoltaičnih metoda poljoprivrednici mogli povećati profit za 40 posto.
U Gradačcu izgrađena prva agrosolarna elektrana u BiH
Prva agrosolarna elektrana izgrađena je i u BiH. Izgradila ju je firma EMT SOLAR na području Gradačca. EMT SOLAR razvija različite fotonaponske sisteme koji se mogu optimalno prilagoditi različitim uslovima zemljišta i mikroklime. Rješenja koja donose inovacije za agrosolar značajno povećavaju iskoristivost zemljišta kao i prihod poljoprivrednicima.
Ukoliko planirate graditi solarnu ili agrosolarnu elektranu, stručnjaci EMT SOLAR će odgovoriti na sva Vaša pitanja. Javiti se možete putem elektronske adrese info@solarno.net ili popunjavanjem pristupne ankete koja se nalazi na ovom linku.
