U Evropi je od prošle godine teško doći do energije. Ruska invazija na Ukrajinu primorala je većinu evropskih zemalja kao što je Njemačka, da ukinu masovne isporuke uvezenog ruskog prirodnog gasa i sada traže alternative poput solarne energije.
Evropa ima za cilj da solarna energija postane najveći izvor energije do kraja ove decenije. To znači da do 2030. godine treba utrostručiti količinu energije koju proizvode solarne elektrane. Za Njemačku bi to značilo oživljavanje industrije solarne energije koja je posljednji put imala procvat prije više od jedne decenije. Od tada se mnogo toga promijenilo, jer je Njemačka podlegla kineskoj konkurenciji. Kina je postala dominantno tržište prozvodnje solarnih panela.
Njemačka je bila jedan od lidera na tržištu solarne energije do 2012. godine. Vlada je podsticala instaliranje solarnih elektrana, omogućavajući vlasnicima solarnih panela da daju energiju u mrežu. Poticaji su učinili Njemačku globalnim liderom u solarnoj energiji, stavljajući zemlju u centar istraživanja i razvoja industrije.
A onda je došla 2013. godina. Vlada kancelarke Anegele Merkel je promijenila zakon. Umjesto solarnoj energiji, prednost je data prirodnom gasu iz Rusije. Obnovljivi izvori energije su poskupili, a solarna industrija je propala. Sedamdeset hiljada ljudi širom Njemačke izgubilo je posao. Kompanija Heckert Solar u Chemnitzu, njemačkom gradu blizu granice sa Češkom postala je jedan od rijetkih proizvođača solarnih panela. Danas radnici ove kompanije dnevno proizvedu 3 000 komada solarnih panela sa natpisom “Proizvedeno u Njemačkoj”. Sedmično je to 20 000 panela, ali nije dovoljno, jer tržište traži puno više.
Industrija se preselila iz Njemačke u Aziju
Bez podrške vlade, njemački solarni paneli su brzo zamijenjeni onima proizvedenim u Kini, koja je od 2011. godine uložila 10 puta više u solarnu industriju nego Evropa. Kineske vlasti su podupirale besplatne istraživačke centre i subvencionisanu energiju, što olakšavalo život — tehnički život — u Kini. S druge strane, njemačke, ali i kompanije iz ostatka svijeta, zadnjih deset godina posmatraju kako njihovi kineski rivali preuzimaju svaki segment u globalnom lancu snabdijevanja solarnom energijom. Prošle godine, Kina je napravila 97% silikonskih pločica koje se koriste za solarne panele i više od tri četvrtine solarnih panela u svijetu.
SAD pokušavaju uhvatiti korak sa Kinom
SAD nastoje da se suprotstave kineskoj solarnoj dominaciji. Administracija aktuelnog predsjednika Joa Bidena je, kao dio Zakona o smanjenju inflacije, omogućila niz poticaja za proizvođače i vlasnike solarnih panela. I dok se primjećuje da u SAD-u postoji snažna volja da se nešto učini, da se ova industrija vrati u Ameriku, slična namjera ne vidi se nigdje u Evropi. Istina je da političari, pa i oni u Njemačkoj govore o važnosti vraćanja solarne industrije na evropski kontinent, ipak subvencija i poreskih olakšica kao u Kini i Americi još nema.
Za sada je EU pripremila Net Zero Industry Act, koji predlaže da se 40% svih solarnih panela instaliranih u Evropi proizvodi u Evropi. Ako se to i realizira, Evropa bi mogla promijeniti globalnu ravnotežu solarne industrije.
Ali niko ne vjeruje da će se to brzo i dogoditi. Gunter Erfurt, izvršni direktor švicarskog proizvođača solarnih panela Meyer Burger, kaže da je najveći izazov vrijeme. On smatra da je parlamentu EU potrebno predugo da usvoji zakon koji bi generirao investicije u čistu tehnologiju. To je dio razloga zašto je Meyer Burger odlučio izgraditi svoju sljedeću veliku tvornicu solarnih panela ne u EU, već u Arizoni, kako bi iskoristio porezne olakšice iz američkog Zakona o smanjenju inflacije.
Čelnici njemačkog Heckert Solara nadaju se da će i EU i Njemačka brzo djelovati kako bi pomogli u oživljavanju solarne industrije u Njemačkoj. Jer i u Evropi i u Americi svi se slažu da je kineski monopol na svjetske solarne panele opasan. Posebno je to poražavajuće za Njemačku, zemlju koja je pomogla da se podstakne rast industrije solarne energije.
