Mala škola solara 2024, lekcija prva: tako jednostavno?

Solarna elektrana by EMT SOLAR
Solarna elektrana by EMT SOLAR
Sadržaj

Mala škola solara: uvod u solarnu tehniku

Sunčeva svjetlost je najelegantniji izvor energije. Ona je besplatna, u izobilju i široko distribuirana, dostupna svim zemljama i svim ljudima na svijetu. Sunčeva svjetlost sija, proizvodi toplinu, oblake, fotosintezu…bez nje ne bi bilo života na zemlji.  A kada svjetlost padne na poluprovodnički sloj silicijumskog kristala – pretvara se u električnu energiju. Ova pojava se naziva fotonaponski efekat.

Fotonaponska tehnika je principijelno jednostavna. FN moduli, popularno zvani solarni paneli, nemaju pokretnih dijelova koje treba održavati ili mijenjati, nemaju tekućine koje se zagrijavaju i hlade, nemaju ispusnih gasova, pepela, otpadnih voda, buke, neugodnih mirisa. Ako su pravilno postavljeni, radni vijek solarnih panela većine proizvođača je oko 25 godina.

Otkrićem poluprovodnika je počeo i praktični razvoj fotonaponskih ćelija, pa su prve demonstrirane 1950-ih godina prošlog vijeka. Istraživanje i razvoj fotonaponskih elemenata dobilo je veliki poticaj od svemirske industrije 1960-ih, koja je zahtijevala napajanje odvojeno od mrežne energije. Ove svemirske solarne ćelije bile su nekoliko hiljada puta skuplje nego što su danas, ali su potrebe za istraživanjem ove metode proizvodnje električne energije bile udaljene desetljeće, sve do pojave naftne krize 1970-ih kada se grade prve zemaljske solarne elektrane.

Osamdesetih godina istraživanja silicijskih solarnih ćelija su se isplatila i solarne ćelije su počele povećavati svoju efikasnost prelazeći prag od 20%. Solarne ćelije postaju masovne u malim aplikacijama kao što su ručni satovi, kalkulatori, zabavna elektronika.

Tokom naredne decenije, fotonaponska industrija zabilježila je stalne stope rasta od 15% do 38%, uglavnom promovirane tržištem ostrvskog napajanja.

Njemačka – solarna nacija broj 1

Najveći uspon solara počinje njemačkim zakonom o obnovljivim izvorima energije iz 2000. godine (poznatiji kao EEG 2000) te 2003. sa „Programom 100.000 krovova“, kojim se reguliše i potiče otkup solarne električne energije od malih i srednjih proizvođača.

Tri principa ovog zakona: zaštita investicija putem zagarantovanih feed-in tarifa na period od 20 godina, isplate poticaja oporezovanjem potrošača električne energije, te smanjenje feed-in-tarifa, inicirale su uzdizanje „solarne branše“, od smanjenja cijene modula i invertera, preko razvoja akademije i servisa, pa do masovnih povećanja broja malih i srednjih instalacija na stambenim i industrijskim objektima.

Njemačka ubrzo postaje „solarna nacija broj 1“, te kraj ovog programa dočekuje sa blizu 500.000 solarnih fotonaponskih postrojenja i preko 49 gigavata instaliranih i prikopčanih na mrežu (stanje 2019.). Iako su Japan (63 MW), USA (76 MW) i Kina (204 MW), pretekle Njemačku po ukupnoj snazi instaliranih postrojenja, Njemačka i dalje drži prednost po broju instalacija, najviše onih na stambenim kućama.

Solar postaje komercijalan

Iako je proizvodnja modula (panela) iz Evrope gotovo potpuno prešla u Kinu, iskustva stečena u njemačkoj solarnoj branši danas su nezaobilazno štivo u oblasti servisa i održavanja, a njemački serviseri solara najnapredniji u svijetu. Posljednje dvije decenije, selidbom tehnologije iz Njemačke u Kinu, fotonaponska industrijaje najbrže rastuća. Dosadašnja stopa rasta od 40% enormo je povećana zadnjih nekoliko godina energetskom tranzicijom koju provodi svjetska ekonomija, omogućavajući da fotonaponski sistemi budu najveći svjetski izvor energije.

U utrci za profitom, štedeći materijal i povećavajući produkciju, sve tehnologije se neminovno kreću ka granici sigurnosti, što nadoknađuju dodavanjem novih elemenata. Tako sistemi postaju kompleksni, a često i nekompatibilni, što je slučaj i sa fotonaponskom tehnologijom. Novi modeli nastali u cilju uštede u proizvodnji kao i nove tehnologije kojima se povećava efikasnost površine FN modula, tjeraju inžinjere i projektante da konstantno preispituju kompatibilnost planirane opreme.

Razvijena tržišta traže od projektanata i instalatera, ne samo petogodišnje održavanje i garanciju na mjestu instalacije, već kod komercijalnih postrojenja i garancije na petogodišnju proizvodnju elektrane izražene u MWh, bez obzira što prihvatanjem ovih uvjeta isti rizikuju da ih klimatske promjene dovedu u zonu plaćanja penala.

Balkanski mitovi

Dok na domaćem tržištu vladaju mitovi o „postavi i ostavi 25 godina“ kao posljedica utjecaja osoba kojima je cilj što brže stvaranje profita, svjesno ignorišući odgovornost projektovanja ili potrebu održavanja, izbor opreme je prepušten onome ko bolje zna da proda, a pojam garancije i održavanja sveden na kratki pomen o „tvorničkoj garanciji na 25 godina“, bez ulaska u detalje. 

Nedavne izmjene zakona u zemljama regiona, ali i ekstremni pad cijena fotonaponskih panela doveli su do nagle ekspanzije instalacija u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji. Solarne instalacije se u zemljama regiona naivno ili neodgovorno promovišu kao trajne i nezahtjevne za održavanje, kao investicije koje najbrže vraćaju novac bez ikakvog rizika, i kao poslovni trend u kojem se mora učestvovati.  

Specifičnost zapadnobalkanskog podneblja dovela je to toga da već na startu pojedine nove instalacije nemaju proizvodnju sa kojom su računali i projektanti i investitori, rasplinjujući san o brzoj zaradi već nakon godinu-dvije rada postrojenja.

Mala škola solara

Mala škola solara objedinjuje desetogodišnje iskustvo autora ovog teksta te inženjera i tehničara EMT SOLAR-a, pomoć kolega iz Njemačke i partnera proizvođača, s ciljem da čitaocima koji nemaju profesionalnog znanja iz oblasti solarne tehnike pruži priliku da pristupe ovoj oblasti, ako ne sa dovoljnim predznanjem, onda bar sa dovoljnom dozom opreza, te tako izbjegnu početničke greške.  

Ekrem Mušić, EMT SOLAR

solarno-net-logo-emtsolar

EMT SOLAR je stručnim znanjem, iskustvom i opremom veoma bogata firma specijalizovana za projektovanje, izgradnju i servis solarnih fotonaponskih elektrana.