Na prvoj hrvatskoj aukciji za dodjelu premija za OIE elektrane veće instalisane snage pristiglo je tek 19 prijava s ukupnim kapacitetom od 150 MW, što je mnogo manje od 638 MW koliko je i bilo na raspolaganju!
Javni poziv objavljen na početku godine!
Hrvatski operater tržišta energije (HROTE), početkom 2022.godine, objavio je javni poziv u kojem je definisao uslove i proceduru za učešće na aukciji za dodjelu tržišne premije za OIE elektrane većeg instalisanog kapaciteta. Prvobitni plan bio je da se premije dodjele za solarne elektrane, vjetroparkove, geotermalne i elektrane na biogas i biomasu, kao i hidroelektrane, ukupne snage 630 MW.
Pravo za učešće na aukciji imali su nosioci projekata za nove OIE elektrane za proizvodnju električne energije i kombinovane proizvodnje električne i toplotne energije.

Drugi uslov učešća na aukciji bio je da investitori nisu sa HROTE-om sklopili ugovor o tržišnoj premiji. Raspoložive kvote su:
- Solarne elektrane – snage veće od 500kW – 300MW,
- Vjetroparkovi – snage veće od 3MW – 300MW,
- Geotermalne elektrane – snage veće od 500kW – 10MW,
- Elektrane na biogas – snage veće od 500kW, uključujući do 2MW – 8MW,
- Hidroelektrane – snage veće od 500kW, uključujući do 10MW – 4MW.
Početne FIP cijene za solare bile preko 0,12 KM/kWh
U javnom pozivu navodi se da su maksimalne referentne vrijednosti premija po megavat-satu (MWh), odnosno cijene ispod kojih se mogu davati ponude slijedeće:
- Solarne elektrane – 495,63 kune (65,47 eura),
- Vjetroparkovi – 460,91 kuna (60,88 eura),
- Geotermalne elektrane – 1.263,96 kuna (167,95 eura),
- Elektrane na biomasu – 1.411,57 kuna (186,45 eura),
- Elektrane na biogas – 1.482,23 kune (195,78 eura),
- Hidroelektrane – 1.095,58 kuna (144,71 eura).

Procjene su pokazale da bi aukcije, samo u 2022.godini, mogle pokrenuti ulaganje u iznosu od milijardu eura u 2023.godini. Trenutno je u razvoju 200 projekata instalisane snage 13.000 MW što zahtijeva ulaganja u iznosu od oko 10 milijardi eura.
Predviđa se da će aukcije za premiju otvoriti realizaciju investicija u vrijednosti od oko milijardu eura u 2023.godini, u svim tehnologijama za obnovljive izvore energije. Energetsko odobrenje se sada dobija u ranoj fazi razvoja projekta, što se ranije dešavalo u kasnijoj fazi. S tim u vezi, razvoj projekata će sa deset biti smanjen na pet godina, a skraćeni su i rokovi za priključak na elektroenergetsku mrežu, sa dvanaest na tri mjeseca.

Međutim, na prvoj hrvatskoj aukciji za dodjelu premija za elektrane veće instalisane snage na obnovljive izvore energije pristiglo je 19 prijava s ukupnim kapacitetom od 150 MW, što je mnogo manje od 638MW koliko je bilo na raspolaganju.
Devet puta više ponuda za vjetroparkove nego za solare
Za vjetroparkove pristigle su tri ponude snage 113MW (ponuđena kvota – 300MW), za solarne elektrane pet ponuda za 13MW (ponuđena kvota – 300MW), za geotermalne elektrane jedna sa snagom od 10MW (ponuđena kvota – 10MW), za biogasne elektrane sedam ponuda sa 8,7MW (ponuđena kvota – 16MW) i za hidroelektrane tri ponude sa 5,3MW (ponuđena kvota – 4MW). Za elektrane za biomasu nije bilo ponuda, a bila je ponuđena kvota od 8MW.
HROTE je saopštio da će ocijeniti ponude u roku od 30 dana i donijeti odluku o izboru najpovoljnijih ponuđača. Najpovoljnije ponude biti će one čiji je iznos premije manji ili jednak iznosu maksimalne premije, premije koju je odredila država i koje su najniže.
Podsjećamo da su aukcije za dodjelu premija, kao novi model subvencionisanja zelene energije, uvedene sredinom 2020.godine, a prve su održane početkom 2021.godine za manje projekte. Nedavno su najavljene i nove aukcije za velike kapacitete ukupne snage 2.010MW.
Studija akcijskog plana
Kako je saopštilo udruženje OIEH, studiju Akcijskog plana za potrebna pojačanja elektroenergetske mreže u cilju integracije obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj izradili su stručnjaci sa Fakulteta elektrotehnike Sveučilišta u Zagrebu i Energetskog instituta Hrvoje Požar, a Vodič za razvoj i provedbu projekata obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj grupa stručnjaka predvođena konsultantskom firmom EnergoVizija.

Ipak, svjedoci smo da se u Bosni i Hercegovini aktivno radi na izgradnji solarnih elektrana. Da li je ova zemlja interesantnija od Hrvatske i da li će investitori iz regiona masovno ulagati u solarne elektrane u ovoj zemlji, ostaje nam da vidimo u narednom periodu!
Portal solarno.net donosi najnovije vijesti iz svijeta solarne industrije! Budi u toku!