Grčka je jučer objavila svoj dugo očekivani revidirani Nacionalni energetski i klimatski plan (NECP), koji je zamišljen kao brzi voz za obaranje emisije CO2 za 55%, uz prodor obnovljivih izvora na 80% u miksu proizvodnje električne energije do 2030. godine.
Novi Nacionalni energetski i klimatski plan značajan je korak naprijed u energetskoj tranziciji zemlje, budući da mu je cilj 28 GW proizvodnje iz obnovljivih izvora do 2030., u poređenju sa 19 GW prema prethodnom planu, plus 8 GW skladištenja energije, u odnosu na prethodnih 3 GW. Dokument će biti dostavljen na javnu raspravu.
Cilj Grčke je da bude među prvima koji će predati svoj Nacionalni energetski i klimatski plan Evropskoj uniji
Cilj Grčke za snagu vjetra bio je 7 GW na kopnu, uz dodatak od 2,7 GW vjetra na moru. Za hidroelektrane cilj je postavljen na 4 GW sa 600 MW novih projekata. Tu je i 500 MW iz biomase, biogasa i geotermalne energije. Očekuje se da će većina kapaciteta obnovljive energije doći iz fotonapona, s ciljem od 14,1 GW naspram 7,7 GW prema prethodnom planu.
Ministar životne sredine i energetike, Kostas Skrekas, rekao je da Grčkoj cilj da bude među prvim zemljama koje će podnijeti svoj NECP Evropskoj komisiji na evaluaciju.
Nacionalni energetski i klimatski plan: skladištenje doprinosi ogromnom povećanju energije iz obnovljivih izvora
Vlada računa na masovno skladištenje energije kako bi olakšala energetsku tranziciju. Ministarstvo je predložilo povećanje cilja za dugotrajno skladištenje za 1,1 GW – na 2,5 GW u 2030. godini.
Očekuje se da će hidrogen igrati ulogu po prvi put, sa 1,2 GW u elektrolizerima.
Skrekas: Akcije su ocjenjivane prema njihovim ekonomskim efektima
Nacionalni energetski i klimatski plan Grčke predviđa pad potražnje za električnom energijom od 6,2% do 2030., a cilj za elektrane na prirodni gas ostaje na 7 GW. Međutim, očekuje se i smanjenje potrošnje prirodnog zemnog plina sa 70 TWh u 2021. na 36 TWh.
Ukupni kapacitet proizvodnje električne energije u toj projekciji se povećava sa 20 GW na 36 GW.
Na kraju, ali ne i najmanje važno, obnovljivi izvori energije u svrhu grijanja i hlađenja također su dobili poticaj prema novom NECP-u. Njihov udio je podignut sa 42% na 47% za zgrade, dok se u saobraćaju predviđa da će zelena energija dostići 32%, u poređenju sa 19% ranije. Dokumentom je predviđeno da se godišnje ulaže 642 miliona eura u obnovu zgrada.
“Svaka akcija je ocjenjivana prema ekonomskom efektu na privredu. Neke akcije mogu biti skuplje od drugih, ali imaju visoku dodanu vrijednost i stoga su uključene u revidirani NECP”, istakao je Skrekas.
Nacionalni energetski i klimatski plan za 2050.
Osim ciljeva za 2030., novi NECP također postavlja ciljeve za 2050. godinu s nadom u skoro potpunu dekarbonizaciju.
Očekuje se da će fotonaponski sistemi dostići 34 GW, dok bi vjetar na kopnu bio na 10 GW, a na moru na 17 GW. Kapacitet elektrana na prirodni gas, prema projekcijama, pada na 5 GW.
Šta je nacionalni energetski i klimatski plan?
Strateška vizija EU je do 2050. godine imati klimatski neutralnu ekonomiju u skladu sa ciljem Pariškog sporazuma, da globalno povećanje temperature ne bude veće od 2°C i da se ulože napori da bude manje od 1,5°C.
Da bi ostvarila tu viziju, EU je postavila ciljeve za 2030. godinu, a to su: smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte od 40% u odnosu na 1990. godinu, udio obnovljivih izvora energije od 32% u ukupnoj potrošnji energije i oboljšanje energetske efikasnosti od 32,5%.
Integrisani nacionalni energetski i klimatski planovi za razdoblje od 2021. do 2030. godine moraju sadržati opis planiranih politika i mjera i potrebnih investicija za ostvarivanje tih ciljeva.
Ostvarivanje ciljeva treba osigurati sigurno snabdijevanje energijom i ekonomski razvoj, kroz sigurnost snabdijevanja, energetsko tržište, energetsku efikasnost, dekarbonizaciju, te istraživanje, inovativnost i konkurentnost.
I Bosna i Hercegovina će kroz izradu NECP-a odrediti svoje ciljeve za sve ove oblasti do 2030. godine i dati odgovarajuće projekcije do 2050. godine. Samo ovaj proces još je u povojima, jer radi se o obimnom poslu, koji podrazumijeva odgovarajuće usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa evropskom pravnom stečevinom.
Nacionalni energetski i klimatski plan BiH
Generalni cilj Evropske unije za sve države Evrope je klimatska neutralnost do 2050. godine. Veliki potencijal Bosne i Hercegovine u tom smislu je razvoj tehnologija i obnovljivih izvora iz energije Sunca.
U tom procesu, kompanije poput EMT SOLAR iz Sarajeva, koje razvijaju vlastite projekte i oslanjaju se na iskustva stečena u Evropskoj uniji, imaće pune ruke posla.
Prema istraživanjima Solarplaze, očekuje se da će solarni kapaciteti u BiH ove godin dostići 115 MW, a 2024. 163 MW. U slučaju da se ostvari takav scenarij, BiH bi prestigla Makedoniju za koju se projicira da će 2024. godine imati kapacitete od 140 MW.
Novi energetski zakoni, kao i pojedinačne inicijative, sve više ohrabruju diverzifikaciju izvora električne energije i proizvodnju iz vlastitih izvora.
Sa donošenjem energetskih zakona u Federaciji BiH ići će se na usklađivanje zakonskih propisa na nivou Bosne i Hercegovine i donošenje niza podzakonskih akata koji bi trebalo da detaljnije urede i olakšaju postupke izgradnje vlastitih kapaciteta proizvodnje iz obnovljivih izvora i učešće na tržištu budućih prozjumera i energetskih zadruga.
Sve ovo omogućiće privredi i građanima BiH da ostvare ogromne uštede na računima za električnu energiju, a što je još važnije – učešće na tržištu i profit od prodaje električne energije iz vlastitih pogona.
Kompanija EMT SOLAR iz Sarajeva svojim klijentima nudi najpovoljnija rješenja za izgradnju i održavanje fotonaponskih sistema. Što prije otplatite svoju elektranu, ranije ćete uživati u blagodatima besplatne energije Sunca i uzeti učešće u izgradnji ljepšeg svijeta.
Za sve nove informacije iz svijeta solara pratite naš specijalizovani portal Solarno.net.
