Osam od deset najvećih zagađivača, među termoelektranama na ugalj u EU i zemljama kandidatima za članstvo u EU, nalazi se na Zapadnom Balkanu. Prosječna termoelektrana na ugalj na Zapadnom balkanu emituje 20 puta više sumpor dioksida i 16 puta više čestica od prosječne europske termoelektrane.

Ukupne emisije SO2 i PM 2.5 iz 16 termoelektrana na ugalj na Zapadnom Balkanu bile su podjednako visoke kao u 250 postojećih elektrana na ugalj u Europskoj Uniji, u 2016.godini.

Emisija sumpor dioksida (SO2) iz termoelektrana na ugalj na Zapadnom Balkanu predstavlja značajan izazov za javno zdravlje. Većina uticaja na zdravlje i ekonomski teret za zdravstvo dolazi od ovog zagađenja, zaslužnog za 88 posto ukupnih troškova za zdravstvo.

Sadržaj

EMT SOLAR

Upozorenje na širenje sumpor dioksida (SO2)

Bosna i Hercegovina (u daljnjem tekstu BiH) jedan je od najvećih prekršilaca strategije, prema podacima iz izvještaja mreže CEE Bankwatch “Uskladiti ili zatvoriti” objavljenom 21. juna 2022. godine, o zagađenju koje emituju termoelektrane na Balkanu.

Najviše sumpora u regionu emitovala je TE Ugljevik, na sjeveroistoku BiH, 2021. godine emitovala je najviše sumpor-dioksida, čak 86.774 tone iako je instalirana oprema za odsumporavanje vrijedna 85 miliona eura. Najveći zagađivač prašinom u 2021. godini bila je TE Gacko čije su se emisije više nego utrostručile na 4.960 tona – 16 puta više nego što je dozvoljeno Nacionalnim planom smanjenja emisija (NERP).

BiH krši pravila i ne ispunjava dogovorene ciljeve, iako je u novembru 2020. godine potpisala Deklaraciju o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan na samitu zemalja regije u Sofiji.

Podsjećamo da se BiH, zajedno s ostalim zemljama regije, obavezala na povećanje udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji, uvođenje oporezivanja emisija gasova sa efektom staklene bašte i postepeno ukidanje subvencija na ugalj.

Najveći zagađiivači Zapadne zemlje
Najveći zagađivači – zapadne zemlje, jedno od rješenja – solarne elektrane

Uvođenje taksi na ugljen dioksid (CO2)

Jedna od obaveza koje BiH treba ispuniti jeste uvođenje taksi na CO2. Ukoliko bi ovaj porez bio uveden, BiH bi izbjegla Mehanizam prekograničnog oporezivanja ugljika koji EU planira usvojiti tokom 2022. godine, a koji se aktivira u periodu od 2025. do 2026. godine.

Trenutno u BiH samo Elektroprivreda BiH ima sistem plaćanja CO2. Direktor ovog javnog preduzeća, Admir Andelija, izjavio je da trenutno iz sopstvenih finansijskih sredstava izdvajaju 10 posto od cijene CO2 na europskom tržištu po proizvedenom MWh električne energije.

“Drugu godinu zaredom imamo interni obračun, povećavamo budžet kompanije za investiranje u obnovljive izvore. Sutra će to vjerovatno raditi neki državni fond u koji će se uplaćivati sredstva, koji će promovirati energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije.”, ističe Andelija. Iz Elektroprivrede RS, ističu da proces dekarbonizacije ide sporo kao i proces europskih integracija u BiH.

“EPRS spremna je primjeniti legislative EU, ali istovremeno imamo stav da nam je potrebna i podrška u kreditnim aranžmanima za izgradnju obnovljivih izvora električne energije.”, izjavio je v.d. direktora Elektroprivrede RS, Luka Petrović. Petrović tvrdi da RS emituje malo ugljen-dioksida jer ima samo 600MW instalirane snage.

Admir Andelija iz Elektroprivrede BiH podsjeća da se uz ovako visoke cijene električne energije otvaraju elektrane širom Europe, jer su postale profitabilne usprkos visokim taksama, dok se u RS-u velike nade polažu u nedavno usvojen Zakon o obnovljivim izvorima energije.

Kasne mjere za kontrolu zagađenja!

Kvalitet zraka u Europi značajno se poboljšao u posljednjih nekoliko desetljeća, ali onečišćenje i dalje znatno utiče na naše zdravlje i na okolinu. Mjerama za ograničenje onečišćenja poboljšala bi se kvaliteta našeg života, ostvarile uštede u zdravstvu, unaprijedila produktivnost radnika i dodatno bi se zaštitio okoliš.

Negativni učinci loše kvalitete zraka nisu jednako raspoređeni unutar društva. U nedavnom izvještaju Europske agencije za okoliš, prikazano je da onečišćenje zraka, te temperaturni ekstremi i buka nesrazmjerno utiču na najranjivije europske građane, a posebno u istočnim i južnim regijama Europe.

U nedavnom izvještaju Europskog revizorskog suda istaknuto je da građani mogu imati ključnu ulogu ustrajući na boljoj kvaliteti zraka. Radi informisanja građana, EEA omogućava pristup podacima i statistici o kvaliteti zraka gotovo u stvarnom vremenu. EEA i Europska komisije izradile su internetski alat, Indeks kvalitete zraka u Europi koji građanima omogućava da provjere tačnu kvalitetu zraka u mjestima u kojima žive, rade ili putuju.

Koraci ka nultoj stopi onečišćenja

Zahvaljujući mjerama i politici na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i razini EU s obavezujućim ciljevima, poboljšana je kvaliteta zraka u Europi na dobrobit njenih građana i okoline. Sve više ljudi širom svijeta zahtijeva sličan napredak. Smanjenje broja smrtnih slučajeva i bolesti jedan je od ciljeva održivog razvoja koji je usmjeren na osiguranje zdravlja, života, te promicanje dobrobiti.

Mjere nužne za smanjivanje onečišćenja zraka, kako u Europi tako i u svijetu, podudaraju se s mjerama potrebnim za borbu protiv klimatske krize i zaustavljanje degradacije prirode. Iz temelja moramo promijeniti i dekarbonizirati sisteme proizvodnje i potrošnje, a posebno one povezane s mobilnošću, energijom i prehranom.

Najveći zagađivači zapadne zemlje
Najveći zagađivači zapadne zemlje: jedan od načina rješavanja zagađenja – solarne elektrane. Solarna elektrana – izvođač firma EMT SOLAR d.o.o. Sarajevo

Portal solarno.net prati najnovije vijesti iz solarne industrije. Budi u toku!

marketing

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime