Industrija u Njemačkoj pratila je u srijedu (14. jula) predstavljanje novog paketa energetskih i klimatskih zakona Europske komisije, zadržavajući dah, izražavajući zabrinutost zbog reforme tržišta karbona u EU kojoj je cilj smanjenje emisije CO2 do 2036. godine.

Prijedlog Komisije označava početak duge borbe za usvajanje zakona, jer se države EU bore za svoje nacionalne interese tijekom pregovora s Europskim parlamentom.

Poznato je da njemačka vlada u srcu ima interese svoje industrije. Osnovna potražnja industrije je da održi industrijsku konkurentnost zemlje pred rastom cijena karbona i izbjegne međunarodna trgovinska trvenja uzrokovana novom EU tarifom na granicu s vanjskim karbonom

Globalni napor za dekarbonizaciju veliki je izazov i prilika za njemačku industriju, rekao je Peter Altmaier, njemački ministar ekonomije. “Green Tech proizveden u Njemačkoj ima veliku reputaciju širom svijeta”, dodao je.

Ipak, njemačka industrija zabrinuta je zbog utjecaja koji će nova pravila imati na poslovanje.

“Nije dovoljno samo biti uzor svijetu”, dodao je Wolfgang Große Entrup, izvršni direktor njemačke asocijacije hemijske industrije, koji je inzistirao na tome da se mora podržati industrijska konkurentnost zemlje. “Eksperiment u laboratoriju EU s graničnim porezima opasan je i već je osuđen na neuspjeh”, upozorio je Entrup, dodajući da prijedlog neće uspjeti zaštititi izvoz evropskih firmi na međunarodna tržišta.

Za brige njemačke industrije najvažniji je prijedlog Europske komisije za uvođenje carine na vanjskim granicama, čiji je cilj osigurati da uvoznici strane robe primjenjuju istu cijenu karbona kao proizvođači iz EU.

Porez na granicu za karbon, prvi takve vrste u svijetu, odnosio bi se na šest sektora: električnu energiju, željezo i čelik, aluminij, gnojiva i cement.

“Predloženo prilagođavanje granice CO2 štiti samo kompanije u EU i povezano je sa značajnim zakonskim i birokratskim preprekama”, rekao je Peter Adrian, predsjednik njemačkog industrijskog socijalnog partnera.

Njemačka industrija nije sama izrazila zabrinutost zbog CBAM-a. I Kina je izrazila “ozbiljnu zabrinutost” zbog plana, rekavši da će biti “diskriminatoran” i suprotstavit će se principima UN-a koji potvrđuju povijesnu odgovornost bogatih država u izazivanju globalnog zagrijavanja.

Pascal Lamy, bivši šef WTO-a, rekao je da je sustav besplatne raspodjele u kombinaciji s novom carinskom granicom EU-a za carinu riskirao kršenje međunarodnih trgovinskih pravila i upozorio da to može “na kraju dovesti do trgovinskog rata” koji bi podrivao klimatsko vodstvo EU-a.

Još jedan izvor zabrinutosti za njemačku industriju je faktička zabrana proizvodnje novih automobila na benzin i dizel, koju Europska komisija želi uvesti od 2035. godine.

Ali stavljanje izvan zakona motora sa unutrašnjim sagorijevanjem pogrešan je odgovor za dekarbonizaciju cestovnog transporta, upozorio je Russwurm, koji je rekao da i druge tehnologije poput vodonika i goriva sa niskim udjelom ugljika također zaslužuju razmatranje.

U prijedlogu Komisije kaže se da bi novi automobili proizvedeni nakon 1. januara 2035. trebali emitirati nula CO2, što je potez koji će faktički ograničiti proizvodnju automobila na električna vozila.

“Ovo je neprijateljsko prema inovacijama i suprotno od otvorenog prema tehnologiji”, rekla je Hildegard Müller, predsjednica njemačkog udruženja proizvođača automobila.

Osobito će se dobavljači boriti za transformaciju brzinom koju nalaže Komisija, što će rezultirati velikim gubicima radnih mjesta, upozorila je.