Skupina zemalja zatražila je od Evropske komisije da u svoju zelenu taksonomiju uvrste nuklearne elektrane i da ih označi niskougljeničnom tehnologijom. Na taj način, nuklearne elektrane bi imale pristup državnoj pomoći.
Evropska komisija objavila je zelenu taksonomiju, u aprilu 2021. godine, da bi na jednom mjestu imala tehničke pojedinosti o performansama tehnologija za energiju iz obnovljivih izvora u kontekstu klimatske krize i o njihovoj usklađenosti s ciljevima EU na tom polju. Međutim, nuklearke je izostavila.
U EU su se u ovoj dilemi učvrstila dva suprotstavljena bloka. Države koje su pokrenule ovu inicijativu su: Bugarska, Hrvatska, Češka, Finska, Francuska, Mađarska, Poljska, Rumunija, Slovačka i Slovenija. Grupu koja promoviše nuklearke vode Francuska i Poljska, a u njoj su i četiri države iz Jugoistočne Evrope: Slovenija, Hrvatska, Rumunija i Bugarska.
Njemačka, Austrija, Danska, Luksemburg i Španija se snažno protive ovom nastojanju. Navedene države su u vlastitom zajedničkom proglasu u julu naglasile da bi dodavanje nuklearnih elektrana u taksonomiju „trajno naškodilo njenom integritetu, kredibilnosti i, stoga, njenoj korisnosti“. Smatraju da su nuklearne elektrane iznimno skupe, te da postoji osnovan rizik od radioaktivnog otpada. Ističu i da njihova gradnja jako dugo traje.
„Nuklearna električna energija mora da bude dio rješenja u suprotstavljanju klimatskim promjenama, ali i za trenutnu energetsku krizu i nagle promjene cijena”, saopštili su ministri privrede i energetike iz deset država.
Francuska više od dvije trećine svoje struje proizvede u nuklearnim elektranama, a Njemačka namjerava da sljedeće godine zatvori sve svoje preostale reaktore.
Trenutno je aktuelna i vijest da je ministar privrede i održivog razvoja Hrvatske Tomislav Ćorić izjavio da će ubrzo zvanično obavijestiti Sloveniju da mogu početi pregovori o izgradnji drugog reaktora zajedničke nuklearne elektrane Krško. Dodao je da njegova zemlja ispituje mogućnost sklapanja desetogodišnjeg ugovora s Mađarskom o kupovini električne energije iz njene nuklearke Paks. Hrvatska ne pristaje na plan Slovenije da odlaže svoj deo nuklearnog otpada kod zajedničke granice, a Bosna i Hercegovina ima sličan spor sa Hrvatskom.
Generalno, što se tiče ove teme, svi projetki u regionu se već godinama odlažu.
