Zvanična definicija obnovljivih izvora energije uključuje pojmove poput hidroenergije, vjetra, solarne energije, geotermalne energije i toplotne zračne pumpe. U obzir se uzimaju i pojmovi poput energije proizvedene sagorijevanjem biomase, tečnih biogoriva i energije proizvedene iz otpada.

Svakodnevno čitajući nove izvještaje o korištenju obnovljivih izvora energije, može biti teško pratiti informacije o tome koliko svaka članica Europske Unije radi na korištenju obnovljivih izvora energije kao udjela u ukupnom energetskom miksu.

Europska Unija postavila je ambiciozan cilj za razvoj solarne energije u skladu s nastojanjem da postane neovisna o korištenju uglja, nafte i gasa. Prema postavljenom cilju, trebala bi imati najmanje 1.000GW instalirane solarne fotonaponske energije do 2030.godine. Europska klimatska ambicija za 2030.godinu nedavno je pooštrena, tako da će Europska Unija nastojati da do 2030.godine smanji emisije GHG za 50 do 55 posto. Postati će klimatski neutralna do 2050.godine što predstavlja sveukupni cilj Europskog zelenog dogovora. 

Europski zeleni dogovor predstavlja strategiju održivog razvoja Europske Unije za 21.vijek. Europska komisija strategiju definiše kao “novu strategiju rasta s ciljem da se Europska Unija transformiše u pravedno i bogato društvo, sa modernom i konkurentnom ekonomijom koja efikasno koristi prirodne resurse, uz neto emisiju gasova s efektom staklene bašte ravnim nuli do 2050. godine.”.

Instalacija solarne elektrane - firma EMT SOLAR d.o.o. Sarajevo - (članak obnovljivi izvori energije)
Instalacija solarne elektrane – firma EMT SOLAR d.o.o. Sarajevo – (članak obnovljivi izvori energije)

Prvi koraci ka zelenoj tranziciji – Zapadni Balkan

Zemlje Zapadnog Balkana napravile su prve korake ka zelenoj tranziciji 2021.godine. Pokrenut je projekat pod nazivom “Energetska tranzicija Zapadnog Balkana – Balkanski zeleni dogovor”. Novi projekat pokrenula je njemačka ekspertska organizacija Agora Energiewende u saradnji s partnerima iz Srbije, iz Kosova i iz Bosne i Hercegovine.

Cilj projekta jeste da se pruži podrška vlastima Zapadnog Balkana da sprovedu tranziciju u elektromagnetskom sektoru od postupnog ukidanja upotrebe lignite do dominantne zastupljenosti obnovljivih izvora energije.

Projekat se sprovodi u okviru krovnog projekta pod nazivom “Na putu ka Balkanskom zelenom dogovoru: Podrška tranziciji elektroenergetskog sektora ka obnovljivim izvorima energije na Zapadnom Balkanu”.

Aktivnosti u okviru projekta podržati će Zelenu agendu Europske Unije za Zapadni Balkan kroz dva ključna procesa:

  1. Finansiranje tranzicije: od uglja ka čistoj energiji,
  2. Tehnička izvodljivost: ubrzanog prestanka korištenja uglja, imajući u vidu rizik investiranja u imovinu koja će predstavljati zarobljena sredstva, što se odnosi na ulaganja u gasnu infrastrukturu.

Zelena agenda za zemlje Zapadnog Balkana

Europska zelena agenda predstavlja strategiju iz 2019.godine, koja bi trebala Europu učiniti prvim klimatski neutralnim kontinentom do 2050.godine.

Zelena agenda za Zapadni Balkan usvojena je u Sofiji na Samitu za Zapadni Balkan, u novembru 2020.godine. Sofijsku deklaraciju potpisale su slijedeće zemlje: Bosna i Hercegovina, Albanija, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija.

Glavne smjernice za sprovođenje Agende kroz aktivnosti su slijedeće:

  1. Klimatske promjene: zemlje Zapadnog Balkana obavezale su se da će preći na čistiju energiju i održivi razvoj. Vrijeme tranzicije moglo bi se iskoristiti za: smanjenje uvoza energije, razvoj obnovljivih izvora energije, jačanje regionalne energetske sigurnosti, ubrzavanje privrednog rasta i rješavanje zagađenja zraka.
  2. Cirkularna ekonomija: oblast fokusirana na aktivnosti kojima se resursi iscrpljuju do maksimuma, a otpad svodi na minimum. Države preuzimaju obavezu rada na učinkovitom razdvajanju otpada, a morale bi i podizati svijest o stvaranju minimalnog otpada i o održivoj potrošnji.
  3. Biodiverzitet: oblast upućuje na jačanje mehanizma regionalne saradnje s ciljem očuvanja biološke raznovrsnosti zemalja Zapadnog Balkana.
  4. Borba protiv zagađenja zraka, vode, tla: predviđeno smanjenje emisija zagađujućih tvari u zraku kroz primjenu Strategije za kvalitet zraka.
  5. Održivost ruralnih područja: Usklađivanje poljoprivredno-prehrambenog sektora sa standardima Europske Unije neophodno je kako bi se na pravi način odgovorilo potražnji za hranom. Za održivi sistem je potrebno transformisati primarni proizvodni i prerađivački sektor. 

Smjernice za sprovođenje Zelene agende za Zeleni Balkan detaljnije opisuju aktivnosti i mjere u vezi sa Zelenom agendom. Trebalo bi da se posmatraju kao prijedlog aktivnosti i mjera koje bi zajednički mogli da usvoje Europska Unija i partneri u regionu.

Ekonomski i investicioni plan za zemlje Zapadnog Balkana

Europska komisija predložila je da se iz fonda IPA III za period od 2021. do 2027. godine obezbijedi devet milijardi eura kako bi se region ekonomski približio Europskoj Uniji. Osnovna područja za investicije su održivi transport, čista energija, životna sredina, klima, digitalna budućnost, ljudski kapital i privatni sektor.

Osim toga, investicioni kapacitet regiona trebao bi pojačati mobilizaciju novog Garantnog fonda za Zapadni Balkan, kako bi se ukupno pokrenule investicije od najviše 20 milijardi eura.

Instalacija solarne elektrane: Ključ u ruke - firma EMT SOLAR d.o.o. Sarajevo (članak FERK)
Instalacija solarne elektrane: Ključ u ruke – firma EMT SOLAR d.o.o. Sarajevo

Sistem za praćenje sprovođenja aktivnosti

Stalno praćenje ključnih parametara jedan je od glavnih preduslova za neometano sprovođenje. Praćenje realizacije odvijati će se u redovnim ciklusima na osnovu prethodno utvrđenih indikatora. Ovi indikatori pomoći će da se utvrde i analiziraju razlozi u slučaju usporavanja ili stagnacije u procesu sprovođenja.

Sistem praćenja omogućiti će i planiranje korektivnih mjera za prevazilaženje problema i obezbjeđivanje kontinuiteta u realizaciji aktivnosti.

marketing

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime