Obnovljivi izvori energije ponovo su bili u fokusu ministara energetike Evropskog vijeća. Ministri su se složili da do juna 2024. godine produže niz hitnih mjera – uključujući “ubrzavanje primjene obnovljive energije” – uvedenih krajem prošle godine za borbu protiv rasta cijena energije, saopćilo je Evropsko vijeće (link)
Među direktivama koje su ministri usvojili je i poziv zemljama da osiguraju uvjete da vrijeme čekanja dozvola za instaliranje solarnih ploča ne prelazi tri mjeseca; da krovne instalacije solarnih panela i projekti ispod 50 kW ne zahtijevaju procjenu utjecaja na okoliš; da procesi izdavanja dozvola za toplotnu pumpu ne prelaze jedan mjesec za instalacije ispod 50 MW.
„Prikladno je promovirati i ubrzati postavljanje malih solarnih instalacija, uključujući one za samopotrošače kojima su u fokusu obnovljivi izvori energije i kolektivne samopotrošače, kao što su lokalne energetske zajednice, jer su to opcije koje najmanje koštaju, najpristupačnije su i imaju najmanji utjecaj na životnu sredinu ili drugu vrstu utjecaja za brzo uvođenje novih obnovljivih instalacija“, navodi se u saopćenju Evropskog vijeća.
Ministrica za ekološku tranziciju i demografske izazove Evropskog vijeća Teresa Ribera rekla je da je proširenje niza hitnih mjera neophodno za rješavanje “još uvijek krhke” situacije u EU nakon ruske invazije na Ukrajinu.
“To će nam omogućiti da osiguramo stabilizaciju energetskih tržišta, ublažimo efekte krize i zaštitimo građane EU od pretjerano visokih cijena energije”, rekla je ona.
Uredba uvedena zbog rata u Ukrajini
Uredba (EU) 2022/2577 je prvi put uvedena u decembru 2022. godine kako bi se uhvatila u koštac s rastućim cijenama energije, smanjila ovisnost EU o ruskim fosilnim gorivima i unaprijedila inicijative za vanredne klimatske situacije, navodi se u dokumentu. Njegove poluge su dizajnirane da ciljaju tehnologije koje se mogu implementirati u kratkom roku i koje imaju „veliki“ potencijal za smanjenje potrošnje gasa i računa za energiju.
Drugi energetski instrumenti u nedavnoj najavi uključuju proširenje praćenja evropskih cijena gasa i izdavanje obavještenja kada dođe do kršenja cijena, kao i „jačanje solidarnosti kroz bolju koordinaciju kupovine gasa“ kroz revidirani zakonski jezik.
Kritike iz Evropskog udruženja proizvođača toplotnih pumpi
U međuvremenu, Evropsko udruženje proizvođača toplotnih pumpi (EHPA) je objavilo kritiku na Evropsku komisiju zbog odlaganja objavljivanja svog dugo očekivanog Akcionog plana za toplotne pumpe. Prema saopštenju EHPA-e, najave su da će ovaj plan biti objavljen tek nakon izbora za institucije Evropske unije u junu sljedeće godine.
“Odgađanje finalizacije ovog plana za poslije izbora može se nazvati samo greškom”, rekao je generalni sekretar EHPA Thomas Nowak.
“Pozivamo predsjednicu von der Leyen, komesara za energetiku Simsona i sve komesare da to hitno preispitaju i ponište,” rekao je Nowak.
Povećana gornja granica za udio obnovljivih izvora energije u EU
Obnovljivi izvori energije moraju imati udio u potrošnji 42,5 posto do 2030. godine, navedeno je u novoj europskoj direktivi. To je povećanje u odnosu na dosadašnjih 32 posto. Zato zemlje članice trebaju intenzivirati svoje napore kako bi se uskladile s novim ciljem EU-a za 2030., koji zahtijeva povećanje udjela obnovljivih izvora u bruto finalnoj potrošnji energije za skoro 20 postotnih bodova (link).
Obnovljivi izvori energije najviše se koriste u Švedskoj
Obnovljivi izvori energije u bruto finalnoj potrošnji energije na nivou EU povećani su u prošloj godini za 1,1 postotni bod, te da su dostigli 23 posto.
Švedska prednjači među zemljama članicama s gotovo dvije trećine (66 posto) bruto finalne potrošnje iz obnovljivih izvora. Ova skandinavska zemlja prvenstveno se oslanja na vodu, vjetar i biogoriva, kao i na toplotne pumpe.
Slijedi Finska (47,9 posto), u kojoj također dominiraju elektrane pogonjene vodom, vjetrom i biogorivima. Iznad 40 posto energije iz obnovljivih izvora koriste još Latvija (43,3 posto), koja uglavnom ovisi o hidroelektranama, te Danska (41,6 posto).
Više od trećine energije iz obnovljivih izvora troše još Estonija, Portugal i Austrija.
Hrvatska je s udjelom od 29,4 posto iznad prosjeka EU-a, ali se taj udjel nije značajnije povećao u zadnjih deset godina.
Ispod prosjeka EU-a (23 posto) je 17 od 27 članica, a najniži udjeli obnovljivih izvora energije zabilježeni su u Irskoj, Malti, Belgiji i Luksemburgu.
