Proizvodnja električne energije iz termoelektrana na ugalj u članicama Energetske zajednice smanjena je u prosjeku 13 posto u 2021.godini, u odnosu na 2020.godinu i najniža je u posljednjih 5 godina.
U najnovijem izdanju izvještaja Energy Transition Tracker (u daljnjem tekstu: Praćenja energetske tranzicije), Sekretarijat Energetske zajednice konstatuje da iako nije donijeta nikakva formalna politička mjera ili odluka za proizvodnju električne energije iz uglja, njen udio u ukupno proizvedenoj električnoj energiji opao je u 2021.godini.
Ovakav razvoj situacije može se objasniti posmatrajući poznate probleme u zastarjelim termoelektranama i ugljenokopima u regionu, prije svega u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i BiH.
Usprkos svemu, Sekretarijat Energetske zajednice naveo je i da podaci iz 2021.godine pokazuju pozitivne trendove u pogledu napredovanja svih devet članica: Albanija, BiH, Crna Gora, Gruzija, Kosovo, Moldavija, Sjeverna Makedonija, Srbija, Ukrajina) u smanjenju proizvodnje električne energije iz uglja i jačanju obnovljivih izvora energije.
Posmatrajući region Energetske zajednice, kretao se u suprotnom smjeru u odnosu na Europsku uniju u kojoj je proizvodnja energije iz fosilnih goriva znatno porasla. Tako je dobivanje struje iz kategorije “ostali bitumenski ugalj” skočila na 25,6 posto i iz lignite 16,2 posto.
Naravno, ovdje je riječ o problemima uzrokovanim energetskom krizom i visokim cijenama gasa, koje su dodatno povećane poslije vojne intervencije Rusije u Ukrajini.
EU povećava proizvodnju električne energije iz uglja – Energetska zajednica smanjuje
Suprotan trend u EU i u regionu zabilježen je kada je riječ o prirodnom gasu. EU je dobila 524 teravat-sati (TWh) u 2021.godini, a 2020.godine 552TWh.
Ipak, okretanje od fosilnih goriva u proizvodnji struje u korist drugih izvora predstavlja najkritičniji i najizazovniji zadatak za grupu zemalja poznatu kao WB6. Izdvaja se Albanija gdje se električna energija dobiva isključivo iz obnovljivih izvora. Sjeverna Makedonija prva je najavila postepeno gašenje termoelektrana na fosilna goriva.
Suprotno od inicijative za dekorbonizaciju, preostale četiri ugovorne strane iz grupe WB6 nastavljaju s planovima rekonstrukcije i izgradnje kapaciteta na ugalj. Međutim, sve ugovorne strane mogu na vrijeme i u koordinaciji da uvedu naplatu emisije ugljika.
Region može da se uskladi sa EU ETS-om, osim što je procijenjeno da će na kraju perioda prilagođenost Kosova biti na 85 posto. Podrazumijeva se da neće biti besplatnih dozvola za ispuštanje CO2 osim onih koje bi trebale biti definisane prelaznim uređenjem.
Energetska produktivnost ostaje na visokom nivou kod svih ugovornih strana, što podrazumijeva da mjere energetske efikasnosti i investicije na tom polju nisu dovoljne, ističu iz Sekretarijata Energetske zajednice.
Europski parlament odbacio je zahtjev da se ne prihvati prijedlog Europske komisije da investicije u prirodni gas i nuklearne elektrane budu klimatski prihvatljive, pa tako skoro da nema više prepreka da “plavi energent” i nuklerna energija postanu dio klimatske taksonomije Europske Unije.
Cilj klimatske taksonomije EU predstavlja usmjeravanje privatnih investicija u projekte za postizanje klimatske neutralnosti kao i suzbijanje prakse lažnog predstavljanja određenih investicija kao zelenih, poznatih kao greenwashing.
Namjera Europske Unije bila je da se prirodni gas i nuklearna energija budu predstavljeni dijelom taksonomije kao tranziciona goriva u energetskoj tranziciji. Situacija se promijenila poslije rata u Ukrajini, pa su protivnici ovog prijedloga postali sve glasniji. Da je izglasana rezolucija u Europskom parlamentu EK bi morala izmijeniti prijedlog.
U svakom slučaju, rasprava o klimatskoj taksonomiji podijelila je zemlje EU. Nevladine organizacije i pravnici za zaštitu životne sredine najavili su tužbu protiv Europske komisije zbog usvajanja taksonomije koja nije u skladu s klimatskim ciljevima dogovorenim Pariškim sporazumom.
Portal solarno.net prati najnovija dešavanja u svijetu solarne industrije. Budi u toku!
