Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH danas je trebao razmatrati tri zakona iz oblasti energetike na čije se usvajanje čeka godinama. Međutim, sjednica je odgođena, pa nema ni naznaka kada će i Federacija dobiti zakone koji su još prošle godine usvojeni u RS. Radi se o Zakonu o obnovljivim izvorima energije i efikasne kogeneracije, Zakonu o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti i Zakonu o električnoj energiji. Najviše pažnje izaziva Prijedlog Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije u FBiH. Cilj ovog zakona je promovisanje upotrebe obnovljivih izvora energije (OIE) u transportu radi potrošnje na domaćem tržištu i povećanja udjela u ukupnoj potrošnji energije, te obezbjeđenje razvoja podsticajnih mjera, regulatornog okvira i tehničke infrastrukture za OIEiEK.
Osim usklađivanja sa pravnom stečevinom Evropske unije i normama Energetske zajednice, unaprijeđen je sistem kontrole izgradnje proizvodnih objekata i uvođenje zabrane izgradnje malih hidroelektrana. U isto vrijeme pojednostavljeni su administrativni postupci za izgradnju i rad proizvodnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije, prije svega solarnih i vjetroelektrana. Ukidaju se i obaveze pribavljanja energetskih dozvola za proizvođače do 1 megavata.
Također, predloženim zakonom se uvode nove kategorije učesnika i djelatnosti na tržištu električne energije, poput aktivnih kupaca, agregatora, energetske zajednice, operatora skladišta, ali i uvođenje mehanizma za osiguranje sigurnosti snabdijevanja, uključujući i kontrolu cijena u slučajevima ekstremnih poremećaja na tržištu.
Prijedlogom zakona utvrđeni su i priključak na mrežu i balansiranje, izgradnja postrojenja, upravni nadzor, regulatorno nadgledanje i inspekcija, kao i kaznene, prijelazne i završne odredbe.
Podsticanjem proizvodnje električne energije iz OIE obezbjeđuje se doprinos zaštiti okoliša i kontinuirani razvoj tržišta električne energije, te smanjenje zavisnosti od uvoza fosilnih goriva i njihovog utjecaja na okoliš, kao i povoljan ambijent za domaće i strane investitore vezano za sigurnost ulaganja u izgradnju postrojenja OIEiEK.
“Prosumeri” i energetske zadruge
Ovaj bi zakon trebao otvoriti put ka intenzivnijem korištenju energije sunca za proizvodnju struje, ali i omogućiti da se proizvodnjom struje konačno počnu baviti i sami potrošači, kroz uvođenje kategorije “prosumera”.
Svako ko ima mjerno mjesto, pored njega može imati i drugo brojilo za proizvodnju, da struju proizvodi za svoje potrebe, a viškove šalje u mrežu. Prosumeri će imati mogućnost da svakog 1. aprila imaju “nuliranje” proizvodnje i potrošnje za proteklu godinu.
Uvodi se i mogućnost udruživanja više kompanija, ustanova ili građana u energetske zajednice – zadruge, kao i novi sistem podsticaja. On će zamijeniti dosadašnji sistem koji je uglavnom bio namijenjen privilegovanim proizvođačima koji su imali garantirane otkupne cijene.
“Feed in” tarife i “Feed in” premije
Novim zakonom uvode se “Feed In” tarife za mala postrojenja i “Feed In” premije za velika postrojenja. To je transparentan model javnih aukcija. Onaj ko bude ponudio najnižu tarifu ili premiju za koju želi da proizvodi električnu energiju, bit će uzet u sistem podsticaja.
FiT aukcija se sprovodi svake godine u skladu sa dostupnim tehnološkim kvotama, koje određuje Vlada FBiH na prijedlog Federalnog ministarstva rudarstva, energetike i industrije. Na drugoj strani, aukcija za velika postrojenja ili FiP aukcija je proces nadmetanja kojim se pobjedniku dodjeljuje podsticaj u vidu fiksne premije za energiju iz tih postrojenja.
Oba postupka provodi Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju (OIEiEK).
Mala postrojenja su:
1) Solarne elektrane instalisane snage do i uključivo 150 kW,
2) Vetroelektrane instalisane snage do i uključivo 250 kW,
3) Elektrane na biomasu i biogas instalisane do i uključivo 500 kW.
Velika postrojenja su elektrane u ove tri kategorije koje imaju snagu veću od 150 kW, 250 kW odnosno 500 kW.
Fiksna premija se dodaje na cijenu ostvarenu na organizovanom tržištu za dan unaprijed, dok se FIP aukcije održavaju najmanje jednom u dvije godine, i to u skladu sa odlukama Vlade FBiH o kvotama.
Iako donošenje seta energetskih zakona ohrabruje povećanje izvora, odnosno broja proizvođača električne energije, kao i sveukupnu tranziciju u naporima usmjerenim na dekarbonizaciju, Bosni i Hercegovini predstoji dugotrajan proces usklađivanja propisa evropskom pravnom okviru.
