Inicijativa za regione uglja u tranziciji na Zapadnom Balkanu i Ukrajini: nedovoljno sredstava u EU fondovima

Regioni sa rudnicima uglja i energetskim objektima koji sagorijevaju čvrsto gorivo imaju priliku da pređu na revolucionarne tehnologije i preokrenu svoje ekonomije, navode učesnici godišnje konferencije Inicijative za regione uglja u tranziciji na Zapadnom Balkanu i Ukrajini. Da bi proces uspio, mora biti pravedan i inkluzivan, ali ipak dotične oblasti još nemaju pristup dovoljnom finansiranju.

Inicijativa za regione uglja u tranziciji na Zapadnom Balkanu i Ukrajini održala je godišnji sastanak u Briselu. Sastanak je uključen u Evropski zeleni dogovor (European Green Deal) i odražava sličan okvir unutar Evropske unije, javlja Balkan Green Energy News.

Ideja je da nijedan prelazak na čiste izvore energije ne bi bio uspješan ako nije fer prema industriji i radnicima i njihovim porodicama, tvrde zvaničnici Evropske komisije i njenih partnera u inicijativi: Svjetske banke, Sekretarijata Energetske zajednice, Evropske banke za obnovu i razvoj, Evropske investicione banke, Poljskog nacionalnog fonda za zaštitu životne sredine i upravljanje vodama i Evropski koledž.

Njihove aktivnosti imaju za cilj razmjenu najboljih praksi između regiona uglja u EU i njihovih kolega na Zapadnom Balkanu i Ukrajini, s ciljem postepenog zaustavljanja eksploatacije i korištenja uglja i postizanja neutralnosti karbona do sredine stoljeća.

Prekvalifikacija radnika i obnovljiva energija osiguravaju budućnost

Inicijativa za regione uglja, pokrenuta 2020. godine, sprovodi programe razmjene kroz studijska putovanja. Predstoje radionice i webinari za zainteresovane strane. Uskoro se osniva akademija za učenje na daljinu.

Građani, firme, lokalne vlasti i nevladine organizacije upoznavaće se sa mogućnostima finansiranja i uvođenja obnovljivih izvora energije i rješenja energetske efikasnosti. Prekvalifikacija radnika u sektoru uglja za druge profesije i prenamjena zemljišta sa uglja na solarne i vjetroelektrane su neki od opštih pravaca ka održivoj ekonomiji.

Najviši zvaničnici inicijative naglasili su važnost pripreme Zapadnog Balkana i Ukrajine za Mehanizam za prilagodbu granica karbona ili CBAM, u suštini granični porez na karbon za izvoz roba i električne energije u EU. Ostali segmenti okvira bave se poboljšanjem kvaliteta zraka, rješavanjem problema energetskog siromaštva i rodnih pitanja i postizanjem brzih rezultata za lokalno stanovništvo uz uključenje u primjenu inovativnih tehnologija.

Nedovoljna je pomoć EU i za sopstvene regione uglja

Prema glavnim govornicima na događaju, energetska kriza i ruska invazija na Ukrajinu čine prelazak sa fosilnih goriva kritičnijim za budućnost regiona uglja u Evropi.

Ekonomski i investicioni plan EU za zapadni Balkan, sa grantovima u iznosu od 9 milijardi eura i 30 milijardi eura ukupnih očekivanih investicija, jedan je od glavnih alata za finansiranje pravedne tranzicije. Još uvijek ne postoji specijalizovani, namjenski mehanizam za region jugoistočne Evrope ili Ukrajinu. S druge strane, Fond pravedne tranzicije u EU ima na raspolaganju samo 17,5 milijardi eura pomoći za cijeli 27-člani blok.

Teško je zamisliti glatki prelazak na futurističku ekonomiju u bilo kojoj ugljenoj regiji, a da se lokalnim stanovnicima ne omogući da učestvuju u donošenju odluka, pomažu ranjivim grupama i podržavaju inovativne projekte.

Regije uglja suočene su s teškoćama, pa su lokalnom stanovništvu i kompanijama potrebna uvjeravanja da će moći prebroditi neizbježne promjene. Teško je zamisliti glatku promjenu bez njihovog učešća u donošenju odluka i podrške inovativnim projektima ili samo obične pomoći za opstanak. Mjesta oko rudnika uglja i elektrana su već napuštena, a mnoga područja su devastirana.

Fokusirajte se na nove tehnologije umjesto na postupno ukidanje uglja

„Tranzicija se može dogoditi mnogo brže nego što očekujemo“, rekla je Aleksandra Tomczak iz Evropske komisije, govoreći o smanjenju oslanjanja na ruski gas nakon početka rata u Ukrajini.

Ukazala je na ulogu podizanja svijesti o potrebi transformacije energetskog sistema. Umjesto fokusiranja samo na postupno izbacivanje uglja, bilo bi korisno podržati koncept postepenog uvođenja novih tehnologija.

Obnovljivi izvori energije su toliko jeftini da su postali nepodnošljivi za konkurenciju

“Malo je vjerovatno da bi bilo koji racionalni investitor uložio svoj novac u otvaranje novih rudnika uglja kada danas možete proizvoditi struju mnogo jeftinije od čistijih alternativa”, rekao je Tomczak.

Direktor Sekretarijata Energetske zajednice Artur Lorkowski napomenuo je da 75% gasova staklene bašte na Zapadnom Balkanu i Ukrajini dolazi iz proizvodnje električne energije. Albanija je izuzetak, jer se još gotovo u potpunosti oslanja na hidroenergiju. Udio uglja u domaćoj proizvodnji električne energije kreće se od 30% u Ukrajini do 95% na Kosovu, dodao je on.

Nuredini: Zajednički sistem određivanja cijena karbona na Zapadnom Balkanu je neophodan da bi se izbjegao CBAM

Sjeverna Makedonija ostvaruje značajan napredak u energetskoj tranziciji u poređenju sa ostatkom zapadnog Balkana, čak i ako se većina toga za sada svodi na planiranje. Ministar životne sredine i prostornog planiranja Naser Nuredini priznao je da je energetska kriza natjerala njegovu zemlju da poveća upotrebu fosilnih goriva, kao i mnoge druge u Evropi, ali je rekao i da je najambicioznija među šest zemalja kada je u pitanju smanjenje emisija i postepeno izbacivanje uglja.

Sjeverna Makedonija pokriva samo 75% svoje potražnje za električnom energijom iz domaće proizvodnje

Nažalost, Sjeverna Makedonija samo 75% svojih potreba za električnom energijom zadovoljava domaćom proizvodnjom, a 66% proizvodnje je iz uglja. Cijene energenata jako pogađaju državni budžet jer vlada subvencionira račune kako bi smanjila troškove za građane, objasnio je Nuredini.

Prema ministrovim riječima, Zapadnom Balkanu je neophodan zajednički sistem cijena karbona jer je to jedini način da se izbjegne CBAM i zadrže sredstva koja bi EU uzimala kroz prekograničnu taksu na CO2. Ali Sjeverna Makedonija nije spremna da sama uvede namet na emisije.

„Mi kao država to ne možemo sami. Ako to uradimo sami, onda ćemo zapravo, potencijalno, postaviti prepreku našoj ekonomiji, a druge zemlje će nastaviti kao do sada”, naglasio je Nuredini.

Primjer Živinica: degradirano zemljište je ključno za održivu lokalnu ekonomiju

Što se tiče akcije dekarbonizacije na opštinskom nivou, načelnik Općine Živinice Samir Kamenjaković rekao je da grad ima na raspolaganju od 1.000 do 1.500 hektara za solarne elektrane, što znači preko 1 GW. Grad na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine vrši prenamjenu devastiranih lokacija koje su ostale od eksploatacije uglja kako bi otvorio put ekonomskom napretku i spasio poljoprivredno zemljište.

Lokalna vlast namerava da dozvoli privatne investicije, ali i javno-privatna partnerstva na opštinskom zemljištu, s ciljem da se građani osećaju kao vlasnici energetskih sredstava, naveo je on. Dio nekadašnjeg ugljenog zemljišta u Živinicama pretvoren je u regionalnu sanitarnu deponiju i industrijsku zonu, kako bi se stanovništvu ponudile mogućnosti zapošljavanja kao alternativa rudniku.

Ambicije tu ne staju jer je u toku planiranje proizvodnje hidrogena, otkrio je Kamenjaković i dodao da opština radi na uvođenju koncepta cirkularne ekonomije. Gradonačelnik je pozvao EU i njene partnere u projektu da osnuju fond za regione uglja na Zapadnom Balkanu kako bi se potaklo uspostavljanje javno-privatnog partnerstva i ojačale javne institucije u tom procesu.

“Naš fokus nije na rudniku. Naš fokus je na degradiranom zemljištu. Rudnici će ostati otvoreni sve dok imaju tržište”, rekao je Kamenjaković.