Cijena zagađivanja porasla je za više od 50 % ove godine u Europi, kao posljedica strožijih zakona protiv zagađenja. Od utorka na tržištu EU-a tona uglja košta više od 50, a porast cijene ovog energenta, direktno utječe na “isplativost” zagađivanja. Pretpostavka je da će to mnoge kompanije koje koriste ugalj natjerati da pronađu neki drugi isplativiji i ekološki prihvatljiv energent za svoja postrojenja. Cijene uglja će nastaviti da rastu, a procjene su da će krajem godine tona koštati oko 75 eura. Trgovci na berzama već sad predviđaju cijene oko 60 eura po toni, ili za 20 % veće od trenutne tržišne vrijednosti. Prošle godine su cijene ovog, kao i ostalih energenata pale na 15 dolara po toni, zbog posljedice pandemije i mjera poput zatvaranja.
No, vodeći ljudi u Briselu su odlučili da će oporavak ipak biti “zeleniji” u odnosu na stanje prije pandemije. Zato nije začudio rast cijene uglja u julu, kada je prvi put u zadnjih deset godina tona bila 30 eura, samo dan prije nego će EU donijeti Zeleni zakon vrijedan 500 milijardi eura. Rast cijena i zabrinutost industrije zbog konkurentnosti predstavljaju dodatnu napetost u političkim raspravama o provedbi Zelenog sporazuma, koji ima za cilj postizanje klimatske neutralnosti do 2050. i pooštravanje ciljnih vrijednosti smanjenja emisija do 2030.
Neke tehnologije za smanjenje emisija i dalje su preskupe za upotrebu proizvođačima čelika i hemikalija. Međutim, daljnji rast cijeni mogao bi to promijeniti. Europska komisija trebala bi 14. jula predložiti paket propisa kojim će se donijeti novi cilj smanjenja stakleničkih plinova do 2030. za najmanje 55 % u odnosu na nivo iz 1990. godine. Da bi postala obavezujuća, ova pravila će trebati saglasnost nacionalnih vlada i Europskog parlamenta.
