Rudarska kompanija Rio Tinto ima namjeru u narednih 10 godina uvesti dodatnih 6 GW kako solarnih elektrana tako i vjetroelektrana u Australiji kao dio novog plana za smanjenje emisija ugljika za 50%. Pod idejom dekarbonizacije, Rio Tinto planira zamijeniti pogon svojih talionica aluminija Boyne Island i Tomago na obnovljive izvore energije. Navedeno zahtijeva oko 5 GW
solarnih elektrana i vjetroelektrana kao i “robusno rješenje za učvršćavanje”.


U regiji Pilbara u zapadnoj Australiji, gdje Rio Tinto posjeduje 16 rudnika željezne rude a trenutačno se gradi projekt za solarnu energiju, daje za posljedicu uvođenje dodatnog 1 GW solarne i vjetroenergije. Samim time, zamjenjuje se korištenje plina a podupire elektrifikacija rudarske opreme. Za potpunu elektrifikaciju opreme i operacija provođenih u regiji Pilbar, bit će
potrebna dodatna ulaganja u obnovljive izvore i tehnologiju.


Rio Tinto ima za cilj smanjenje od 50 % u području dekarbonizacije do 2030. godine, što je više nego trostruka vrijednost njihovog prethodnog plana. Do 2025. godine, planirano je smanjenje za 15 % od osnovne konfiguracije u 2018, što će zahtijevati ulaganje od oko 7,5 milijardi USD.
“Imamo jasan put za dekarbonizaciju našeg poslovanja i aktivno razvijamo tehnologije koje će našim kupcima i kupcima naših kupaca omogućiti dekarbonizaciju.” izjavio je direktor Rio Tinto, Jakob Stausholm.

Nakon što je prošle godine objavila ambiciju za postizanje neto nulte emisije do 2050. godine, kompanija Rio Tinto je objavila planove za izgradnju solarne eletrane od 4 MW koja je u paru s 4 MW/ 4MWh baterijom za skladištenje energije na rudniku bakra u Queenslandu. U međuvremenu, jedan od rudnika na Madagaskaru u vlasništvu iste kompanije će predstaviti
hibridno postrojenje koje se sastoji od 8 MW solarne energije, 12 MW vjetroenergijena kopnu i
sistema za skladištenje energije.

Srbija se ne spominje u planovima za dekarbonizaciju


Rudarska kompanija Rio Tinto u zemljama Zapadnog Balkana sa projektom građenja rudnika litijuma i bora “Jadar” u Zapadnoj Srbiji nedaleko od granice sa Bosnom i Hercegovinom ima drugačije planove. Mediji navode da je za potrebe rudnika potrebno crpiti velike količine vode zbog čega bi moglo doći do suša tokom toplih perioda te poplava tokom kišnih. Naravno, o načinu povezivanja postrojenja sa elektroenergetskim sistemom te korištenjem energije na obnovljive izvore nema podataka. Dok se planiraju ogromne investicije u razvijenim zemljama, brojni protesti ekoloških aktivista protiv planiranih rudarskih aktivnosti održavaju se diljem Srbije.

marketing

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime