Drugog dana Sarajevo energy foruma posebnu pažnju je privukao panel o fondovima i mogućnostima projekata iz obnovljivih izvora energije. Učesnici na panelu su bili Halil Sulejmanović, predsjednik ESCO udruženja pri Privrednoj komori FBiH, Hamdija Mujezin, ekspert iz UNDP-a, Jadranka Joksimović, bivša ministrica u Vladi Srbije i državna koordinatorica za fondove, Jasmina Kafedžić iz Fonda za okoliš FBiH i Srdjan Todorović, direktor Fonda za zaštitu okoliša Republike Srpske. Panel je moderirala Elma Agić- Šabeta, finansijska ekspertica. Učesnici panela su zaključili da, da bi Bosna i Hercegovina ispunila preuzete međunarodne obaveze u kontekstu dekarbonizacije, procjena Vijeća ministara Bosne i Hercegovine je da je potrebno uložiti 17 milijardi KM.
Da bi se ostvario zacrtani cilj dekarbonizacije, svake godine bi se trebalo instalirati 200 MW novih kapaciteta u oblasti obnovljivih izvora energije.
U stvarnosti, prema posljednjim podacima Bosna i Hercegovina je na kraju 2022. godine imala ukupno u korištenju 239 MW kapaciteta za proizvodnju iz OIE. Evidentan je veliki jaz između stvarnosti, i onoga što bi zemlja u ovoj oblasti trebala postići do 2030. godine.
Ukupni investicijski potencijal energijske efikasnosti procjenjuje se na blizu 5 milijardi KM.
Za implementaciju ovakvih projekata potreban je sistemski pristup i korištenje međunarodnih iskustava iz ove oblasti. Nosioci bi trebale biti Elektroprivrede i samostalne Energetske kompanije.
Interesantan je podatak da su u Njemačkoj građani (uključujući domaćinstva i poljoprivrednike) posjedovali 43% instaliranog kapaciteta obnovljive energije. Uloga banaka i vlade u kontekstu davanja garancija i omogućavanju povoljnih kreditnih linija je vrlo važna u ovom procesu.
Bosna i Hercegovina mora osmisliti strategije tranzicije rudarskih područja – i nova radna mjesta za rudare, svjedoci smo hroničnog nedostatka radne snage u svim industrijama.
Štednja građana kao izvor finansiranja solarnih elektrana
Posredno privlačenje privatnog kapitala može se realizirati kroz strateške investicijske fondove, te emisiju zelenih obveznica.
Bankarski sektor trenutno ima na raspolaganju 15 milijardi KM depozita stanovništva i 14 milijardi depozita pravnih lica, uključujući javni sektor i Vlade. Ova sredstva se dijelom mogu mobilizirati u energetske projekte. Banke su također spremne uložiti sredstava u Zelene obveznice, jer imaju više od 3 milijarde slobodnih sredstava za investiranje.
Nužno je aktivno koristiti sredstva iz Zelenog dogovora Evropske unije, koji na raspolaganju ima 9 milijardi EUR grantova i 20 milijardi EUR sredstava garantnog fonda, od toga 30% sredstava može biti namijenjeno za zelenu tranziciju i dekarbonizacije.
Ovaj fond funkcionira na principu „ko prije djevojci njemu djevojka“. Države koje budu imale spremne projekte i već aktivno rade u ovoj oblasti će biti u mogućnosti da privuku više sredstava. Krucijalno je znanje u oblasti apliciranja za EU projekte, te pridržavanja procedura u procesu njihove realizacije.” – zaključili su učesnici panela.
Treći dan SEF-a o zelenoj gradnji I elektromobilnosti
Treći dan Sarajevo energy foruma predviđen je za panele o elektromobilnosti i zelenoj gradnji.
Električna vozila su budućnost u saobraćajnom sektoru, ali kod nas skoro da ne postoji infrastruktura za punjenje električnih autombila. S druge strane, solarna energija i električna vozila se mogu integrirati na tehnološki nove načine. Vozila s integriranim fotonaponskim sistemom imaju velik potencijal za doprinos smanjenju emisija iz saobraćaja jer povećavaju energetsku autonomiju električnih vozila. Pomoću njih se električna energija iz mreže djelomično zamjenjuje solarnom električnom energijom proizvedenom u vozilu.
Tokom panela koji će biti posvećen zeljenoj gradnji, razgovarat će se o integraciji hibridnih energetskih sistema u svrhu dugoročne održivosti. Zelena gradnja podrazumijeva novi način planiranja, projektiranja, izvođenja radova, upotrebe i održavanja objekata, na način smanjenja emisija štetnih gasova i u pravcu korištenja ekološki certificiranog građevinskog materijala i opreme, kako bi se smanjile količine otpada, poboljšao kvalitet života gradjana i zaštitila životna sredina.
Može li se nacionalnim programima podrške, osigurati brzo masovno uvođenje solarnih krovnih sistema u zgradama? EU je pripremila direktivu da od 2030. 100 % potrošnje energije u krugu zgrade bude obuhvaćeno energijom iz obnovljivih izvora. Od 2029. godine biće obavezna ugradnja opreme za solarnu energiju u sve nove i postojeće javne i komercijalne zgrade iznad određene veličine i u sve stambene zgrade. Novi objekti će morati imati obavezu gradnje e- punjača i posjedovanja zelenih certifikata, a postojeći objekti će imati obavezu osigurati iste u relativno kratkom periodu. Savjet za gradjevinske kompanije kako se brzo pripremiti za ove izazove?
Forum će biti zatvoren razgovorom o obnovljivim izvorima energije kao razvojnoj šansi Bosne i Hercegovine.
