Prvi dan Sarajevskog energetskog foruma donio je izuzetno važne rasprave i inicijative vezane za energetsku krizu i ekspanziju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.
Učesnici foruma su se fokusirali na analizu trenutne situacije i traženje inovativnih rješenja za osiguranje stabilnosti energetskog sektora. Panelisti su se bavili pitanjima energetske efikasnosti, diversifikacije izvora energije i optimizacije potrošnje, trenutnom pozicijom BiH i zemalja regiona u procesu dekarbonizacije, korištenju mreže i izazovima prekograničnih kapaciteta, te mogućnostima zajedničkog nastupa, ali i prelasku na zeleni hidrogen i biomasu.
Šta mora uraditi država, a koje pripreme treba učiniti privreda bila su ključna pitanja na koja su odgovore ponudili panelisti. Govorilo se i berzama električne energije i ulozi tzv. virtualnih elektrana u osiguranju dugoročnih ugovora o otkupu. Poseban naglasak je stavljen na važnost smanjenja ovisnosti o fosilnim gorivima i promicanju čistih i održivih alternativa.
Drugi dan Sarajevskog energetskog foruma jedno od najinteresantnijih izlaganja očekuje se na prezentaciji kompanije Canadian Solar, TOP 5 svjetskih proizvođača solarnih panela. Sales Manager Canadian Solar EMEA GmgH Wen-Hsin Tseng, predstavit će učesnicima iz prve ruke najnovija tehnološka rješenja u oblasti solarnih panela.
Zeleni certifikati, garancije porijekla i modeli finansiranja
Tokom drugog dana govorit će se i o zelenim certifikatima i garancijama porijekla. Energetska zajednica planira uvođenje taksi na emisiju CO2 za BiH od 1. januara 2026. godine. To bi značilo do 2040. godine postepeno oporezivanje emisije CO2 iz kompanija koje proizvode električnu energiju, toplinsku energiju i robu na bazi fosilnih goriva..
Ukoliko proizvodnju ne prilagode novim tržišnim zahtjevima, izvoznim kompanijama iz BiH konkurentnost će biti upitna, a ishod poslovanja poznat.
Kako pripremiti privredu za proces uvođenja taksi na emisiju CO2? Odgovore na ova i druga pitanja ponudit će panelisti Eldar Hukić – stručnjak za tržište i snabdijevanje energijom (FERK), Fejsal Ćorović – ekspert (UNDP), Ernest Brajković – Solarna akademija, predsjednik Drvnog klastera Hercegovina.
Danas će se govoriti i o ulozi prosumera, građanskoj energiji i energetskim zajednicama u bržoj energetskoj tranziciji – prednostima, slabostima i naučenim lekcijama iz regiona.
Početni troškovi za tehnologije solarne energije relativno su visoki u usporedbi s drugim izvorima energije, ali su operativni troškovi niski. Stoga su privlačni uvjeti financiranja ključni za njihovo konkurentno uvođenje. O fondovima, EU planovima i ESCO modelima govorit će Jadranka Joksimović – Ekspert za međunarodnu politiku i fondove Srbije, Halil Sulejmanović, predsjednik Udruženja ESCO FBiH, Hamdija Mujezin – ekspert (UNDP), te Srđan Todorović – direktor Fonda za zaštitu životne sredine RS.
Solarne elektrane i razvoj lokalnih zajednica
U procesu razvoja projekata iz obnovljivih izvora energije, zbog svoje nadležnosti lokalne zajednice predstavljaju važan faktor koji treba odgovoriti na izazove, ali i biti pokretač razvoja kompletnog društva. Šansa postoji i samo one lokalne zajednice koje budu razumjele vrijeme koje dolazi, iskoristiti će je za dobrobit svojih stanovnika, ali zato im treba podrška I razumijevanje u zakonskim rješenjima sa viših nivoa vlasti. Kako pripremiti prostorne planove, mapirati zone za projekte obnovljivih izvora energije i kako ubrzati procese izdavanja okolišnih, urbanističkih i građevinskih saglasnosti. O tome će razgovarati Osman Ćatić, gradonačelnik Konjica, Maja Šuput, predsjednica Komisije za koncesije RS, Feđa Bajraktarević – Ekspert (USAID EPA), Mirsad Hasanić iz Komisije za koncesije FBiH i Alija Nurkić – Općina Živinice.
Skladištenje energije, digitalizacija i smart mjerila
Skladištenje energije važno je sredstvo kojim se doprinosi integraciji energije iz obnovljivih izvora, posebno u kontekstu grijanja ili prijenosa električne energije. Uređaji poput baterija i toplotnih pumpi mogu doprinijeti integraciji solarne električne i druge energije iz obnovljivih izvora u energetski sistem samo ako mogu učinkovito komunicirati jedni s drugima. Ta se interoperabilnost može olakšati mjerama kao što su standardizacija ili rješenja otvorenog koda za digitalnu povezivost.
Koje reforme moraju uraditi elektroprivrede kako bi pomogle bržu i učinkovitiju energetsku tranziciju? Kako električna vozila mogu služiti kao uređaji za pohranu energije? Kakva je uloga digitalizacije u skladištenju energije? Kako smart brojila utiču na energetsku efikasnost, uštede energije i manje račune za privredu I građane, biće tema posljednje današnje panel diskusije.
