Obavezni postupak „dokazivanja“ statusa zagađivača od 1. januara 2023. biće uveden za dobavljače iz Srbije koji svoju robu plasiraju na njemačko tržište.
Sistem trgovanja emisijama otvara se polako i za zemlje Zapadnog Balkana.
Takav slijed stvari izvjestan je, zbog zahtjeva dekarbonizacije, i za privrednike Bosne i Hercegovine. Zato bi BiH, kao što to imaju mogućnost i sve druge zemlje regiona, trebalo da uvede prelazno rješenje do uspostave sistema trgovanja emisijama, kako bi osigurala punjenje državnog budžeta kroz porez na “prljavu energiju” i proizvodnju obnovljivih izvora energije.
Kada je u pitanju Srbija, dobavljači za kompanije u Njemačkoj koje imaju više od 3.000 zaposlenih, moraće napraviti procjenu rizika u proizvodnji, a po osnovu zaštite životne sredine zadovoljiti konvencije koje se odnose na zagađujuće supstance, upotrebu žive i prekoračeno kretanje opasnog otpada i njegovo odlaganje.
Procjene kažu da oko 3.000 kompanija iz Srbije izvozi na njemačko tržište, a srbijanski privrednici smatraju da će nova pravila već za dvije godine pokazati koliko će kompanija, naročito prevoznika sirovina, biti pogođeno.
BiH i sistem trgovanja emisijama
Njemačka je jedan od najvećih vanjskotrgovinskih partnera i Bosni i Hercegovini, koja više od 70 posto svoje robe izvozi na tržište Evropske unije. Upravo zbog toga, BiH će se morati aktivno uključiti u evropski sistem trgovanja emisijama, u kojem je ključna cjelina – dekarbonizacija, odnosno smanjenje proizvodnje goriva i energije iz štetnih materija, poput uglja. Proces smanjenja i ukidanja karbonskog uticaja predviđen je do kraja 2040. godine, podsjećaju iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
Sve kompanije unutar EU plaćaju porez na zagađujuće materije, koji iznosi 100 eura po jednoj toni karbona. S obzirom na to da BiH svoju energiju u najvećem obimu proizvodi putem uglja i drugih zagađujućih čestica, logično bi bilo da se i BiH uključi u proces plaćanja poreza, jer to trenutno nije slučaj, izjavio je za Nezavisne Vjekoslav Vuković, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.
“Industrija u BiH, čelik, aluminij, đubrivo, električna energija koja se proizvodi u termoelektranama, zapravo bi trebalo da plaća takvu jednu vrstu poreza. S obzirom da ne plaćaju poreze na takvu vrstu goriva, na prvu se čini da su konkurentni. Međutim, kada Njemačka, jer o njoj pričamo, uveze takvu vrstu aluminija ili čelika iz BiH, njemački kupac će kupiti taj porez odmah na granici i taj porez koji je platio ide u budžet poreza Njemačke”, pojasnio je Vuković.
“Ali, ukoliko bh. kompanije uđu u taj sistem trgovanja emisijama, odnosno projekat dekarbonizacije, u skladu sa zakonima i pravilima EU, onda taj porez koji će platiti ostaje u budžetu BiH. Benefiti su da se puni vlastiti budžet, dobijamo obnovljive izvore energije, on prečišćava okolinu”, naglašava Vuković.
Taj novac bi se investirao u obnovljive izvore energije, između ostalog za proizvodnju struje za čelik, aluminij itd.
“Automatski bi ta struja trebalo njima da bude jeftinija i ona se vraća zemlji u kojoj ostaje. Na primjer, kvota za izvoz čelika na tržište EU za BiH je dva posto. Međutim, ukoliko biste oplemenili taj čelik i proizveli ga iz zelene energije, onda tu kvotu možete podići na 2,5-3 posto”, navodi Vuković.
Prema njegovim riječima, koliko god čelik u BiH bio jeftin, jer ne plaćamo porez na karbon, problem će imati oni koji ga uvezu u Njemačku.
“Onda će se njemačke kompanije okrenuti Poljskoj, Rumuniji, jer oni rade kako treba. Ali ako kod nas neko gleda iz principa šta me briga, ja ću iz uglja naraditi visoke peći, pa ću praviti čelik koji je prljav, pa ću prodavati Indiji, a ne Evropi, onda dobro. Ali, onda to poskupljuje transportne troškove i slično”, kaže Vuković.
Sistem trgovanja emisijama obaveza Bosne i Hercegovine, solarni sistemi budućnost bh. privrede
Bosna i Hercegovina je na osnovu svoje Strategije usklađivanja propisa sa pravnom stečevinom EU u oblasti zaštite okoliša obavezna uvesti zelenu taksu za zagađivače. To znači da će i naša zemlja kad tad morati uvesti zelenu agendu kako bi se uklopila u sistem trgovanja emisijama i njene tokove. To će uvesti obaveze privrednika da poreze na „prljavu proizvodnju“ plaćaju Bosni i Hercegovini a ne državama kojima plasira svoje proizvode.
Dok Evropska unija uvodi sve strožija pravila dekarbonizacije, držeći zemlje Zapadnog Balkana po strani i crpeći njihove „prljave“ resurse, sistem trgovanja emisijama još je područje o kojem se ovdje uglavnom šuti.
Privredni subjekti, oslonjeni na plasman proizvoda u EU, ostvarili bi ogromne uštede uspostavom vlastitih sistema proizvodnje iz obnovljivih izvora, a sa uvođenjem sistema trgovanja emisijama ušli bi i na tržište zelenim certifikatima. Najefikasnije rješenje u tom pogledu je solarna energija, o čemu svjedoči rastući broj industrija spremnih na investicije u solarne fotonaponske sisteme.
Izbor velikog broja industrijskih privrednih subjekata u BiH je EMT SOLAR, koji se u prethodnim godinama specijalizovao za izradu konstrukcija solarnih sistema za industriju.
U svom proizvodnom pogonu EMT SOLAR obuhvatio je cjelokupan ciklus izgradnje solarnih postrojenja, od izlaska na teren i stručne procjene lokacije i savjetovanja, projektovanja i izgradnje, do praćenja rada, servisiranja i repoweringa solarnih sistema. S obzirom da je licencirana je za 18 različitih poslova mjerenja i ispitivanja u oblasti elektro i fotonaponske tehnike i jedna je od 22 firme u Evropi, opremljene i osposobljene za specijalistička mjerenja modula solarnih elektrana, ova firma spremno dočekuje proces dekarbonizacije i sve trendove koje dolaze, uključujući i sistem trgovanja emisijama zagađujućih materija.
S obzirom da EMT SOLAR razvija specijalnosti u inovativnim finansijskim i poslovnim energetskim modelima kao što je ESCO (Energy Service Company) i svojim klijentima nudi optimalna poslovna rješenja, poslovni subjekti u BiH imaju mogućnost da se na vrijeme uključe u budućnost sa neto zero emisijama karbona.
Za sve najnovije informacije i korisne savjete iz svijeta solarnih fotonaponskih sistema pratite specijalizovani portal Solarno.net i njegove odgovarajuće sekcije. Uđite u veliku porodicu EMT SOLAR prijavom putem ankete koju možete pronaći na ovom linku.
