Elektroprivreda Bosne i Hercegovine (EP BiH) planira graditi dvije solarne elektrane u Bugojnu.
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je ovoj kompaniji kredit u iznosu od 25,1 milion eura za razvoj i izgradnju solarne elektrane na nekadašnjem površinskom kopu rudnika Gračanica.
Kako su saopćili iz EBRD-a, osim sopstvenog finansiranja, EBRD je pomogao u mobilizaciji dodatnih sredstava za projekat, kroz osiguranje paralelnog kredita koji je potpisan sa UniCredit Bank d.d. Mostar u iznosu od 15 miliona eura. Sredstva iz kredita će se koristiti za razvoj, izgradnju i rad dvije susjedne solarne elektrane, koje su najveći solarni projekat koji je EP BiH do sada razvila i među njenim je najznačajnijim ulaganjima u obnovljivu energiju.
Gradnja dvije solarne elektrane u Bugojnu je dio šire saradnje između EBRD-a i EP BiH kako bi se olakšao pravedni prelazak preduzeća na obnovljive izvore energije.
Solarne elektrane snage 45 MW
Ukupno odobrena priključna snage za dvije solarne elektrane je 45 MW, dok je procijenjena godišnja proizvodnja cca 66 GWh električne energije. Vrijednost investicije je 40,35 miliona eura. Ugovori sa kreditorima su potpisani s rokom otplate 10 godina i grace periodom od dvije godine. Govoreći o važnosti izgradnje objekata iz obnovljivih izvora energije, Sanel Buljubašić, generalni direktor Elektroprivrede BiH je istakao da je cilj očuvati energetsku stabilnost i nezavisnost energetskog sektora.
„Svjesni izazova u energetskom sektoru Elektroprivreda BiH je opredijeljena za provedbu zelene tranzicije u skladu sa opredjeljenjem BiH u pristupanju Sofijskoj deklaraciji i Pariškom sporazumu. Izgradnja solarne elektrane na površinskom kopu rudnika Gračanica je jedan u nizu planskih projekata iz OIE Elektroprivrede BiH. Pred nama su i planski objekti vjetro i hidroelektrana. Proces zelene tranzicije moramo provoditi zajedno sa našim potrošačima. Nastojimo u saradnji s Federalnim ministarstvom energije, rudarstva i industrije pronaći način da potrošačima omogućimo da sami proizvedu dio električne energije za vlastite potrebe i postanu tzv prozumeri. Na ovaj način postižemo veću disperziju proizvodnje električne energije u centar potrošnje”, kazao je Buljubašić.
Ministar energije, rudarstva i industrije u Vladi FBiH, Vedran Lakić rekao je da je cilj Elektroprivrede BiH i države preći na obnovljive izvore energije, i u tome će imati i dalje značajnu podršku i pomoć Vlade FBiH i Ministarstva energije, rudarstva i industrije.
Manuela Naessl, direktorica EBRD-a za BiH, istakla je da je EBRD jedan od najvećih investitora u energetskom sektoru u BiH i da je ovo prvi put da investiraju u proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije.
¨Značajno za EBRD je što smo dio procesa pravedne energetske tranzicije u BiH“, kazala je direktorica Naessl.
EBRD podržava proces dekarbonizacije u BiH
U sklopu projekta, EBRD podržava inicijativu tehničke saradnje do 2050. godine, kojom će se sveobuhvatno procijeniti nekoliko scenarija dekarbonizacije za EP BiH do 2050. godine, zajedno s utjecajem tih scenarija na poslovanje EP BiH, zahtjevima za finansijskim kapitalom, planiranjem, strukturom implementacije projekta i komunikacijom sa zainteresiranim stranama.
Drugom inicijativom tehničke saradnje podržat će se EP BiH u radu s vlastima na uvođenju novih obrazovnih standarda u oblasti obnovljivih izvora energije, fokusiranih na pravednu tranziciju, u kontekstu izazova upravljanja radnom snagom, a povezanih s dekarbonizacijom.
Tehničku podršku za pripremu i implementaciju projekata, kao i savjetodavnu podršku, Austrija pruža preko Austrijskog fonda za općinsku infrastrukturu i Austrijskog partnerstva, s velikim utjecajem na klimatske mjere. Dodatna sredstva za tehničku podršku osigurava Specijalni dioničarski fond EBRD-a.
Kako su saopćili iz EBRD-a, ovakvi projekti i povezana tehnička podrška ključni su za dekarbonizaciju Bosne i Hercegovine, pri čemu je cilj zemlje 43,6 posto udjela obnovljive energije do 2030. godine.
EBRD je do danas uložio više od 3,2 milijarde eura u 233 projekta u Bosni i Hercegovini. Strateški prioriteti Banke u zemlji su promocija zelene ekonomije, podrška razvoju privatnog sektora i podsticanje regionalne integracije.
