Isplativost solarne elektrane u BiH
Iako su mediji u BiH prepuni tekstova o solarnim elektranama i njihovoj isplativosti, većina potencijalnih investitora nema sigurnu financijsku projekciju, a pogotovo preglednu sliku puta od prikupljanja dozvola, preko izbora opreme, do firmi koje profesionalno instaliraju ova postrojenja. U većini slučajeva tek kada se završi gradnja može se podvući crta i izračunati koliko ima izgrađena solarna elektrana isplativost u BiH.
To je najčešći razlog zašto mali ali i veliki investitori, privatna lica ili kompanije, veliki potrošači el. energije, trgovački centri, distributeri naftnih derivata (benzinske pumpe), kojima je to i najisplativija ali i najsigurnija investicija u BiH, jednostavno odustanu na početku ovog, na prvi pogled, komplikovanog puta.
U nastavku teksta pokušaćemo na najjednostavniji način otkloniti sve one sumnje i zablude koje vladaju ovom temom, jednostavno odgovarajući na pitanja koja smo najčešće dobijali u svojoj praksi (op.a.).
Solarne elektrane za vlastite potrebe
Mogu li na vlastitoj ili iznajmljenoj kući da napravim solarnu elektranu za vlastitu potrošnju?
Da, kao i u svakoj zemlji vi na svom objektu možete napraviti solarnu elektranu za vlastitu potrošnju ali pod uslovom da viškove energije ne isporučujete u mrežu. Viškove možete skladištiti u baterije ili će propadati, pa je povrat investicije u zero-export postrojenje relativno dug. Procedura je zakonski definisana, dakle ipak trebate stručnu kompaniju koja će vam napraviti određene ateste ali je ovo u bh. praksi već godinama primjenjivo.
Problem nastane kada investitor poželi da viškove da u mrežu, bilo da prodaje, bilo da ih da na čuvanje. Iako je novi set zakona o električnoj energiji usvojen još u novembru 2023. godine, EPBiH je tek u jesen 2025. godine za privrednike a u proljeće 2026. godine za domaćinstva, započela primjenu ovih zakona kojim je omogućila i novu kategoriju aktivnih potrošača koji viškove predaju u mrežu – prosumere.
Autoru ovog teksta je u aprilu 2026. došao na uvid jedan od prvih izdatih računa za kućnog prosumera u FBiH, i sada može potvrditi: da, 0,00 KM za utrošenu elektrišnu energiju iz mreže. Ukupni račun na kraju sadrži i jedan dio mrežarine, naknadu za održavanje mjernog mjesta i taksu za javni (RTV) servis, pa praktično ne može u konačnom zbiru biti 0,00 KM, ali je isplativost ovih solarnih elektrana za vlastitu potrošnju jasno vidljiva i u konačnici relativno kratka, 4-6 godina. Više na ovu temu možete pročitati na https://solarcentar.ba/category/malaskolasolara/
Kako dimenzionisati solarne elektrane za vlastite potrebe?
Jednostavno saberite vlastitu potrošnju sa računu električne energije za čitavu godinu i podjelite sa 365 dana, tako dobijete prosječnu dnevnu potrošnju. Tu dnevnu potrošnju podjelite sa 2, rezultat je broj potrebnih instaliranih kilovata solarnih panela. Naravno, ako želite jaču ili slabiju solarnu elektranu, ovaj broj možete udvostručiti ili prepoloviti, ali vam ne preporučujemo izlazak iz ovih okvira.
Primjer: ako vam je potrošnja bila 4.800 kWh godišnje (BH prosjek), prosječna dnevna potrošnja je oko 13 kWh. Proizlazi da vam na krovu treba solarnih panela snage 6600 vata ili 15 panela po 440W.
Da li je bolja solarna elektrana sa baterijama ili bez?
Solarne elektrane za vlastite potrebe zero-export (bez predaje viškova u mrežu) je najbolje graditi sa hibridnim inverterom. To je pretvarač napona koji, kada solarni paneli proizvode više energije nego što je u tom momentu trošite, višak sprema u baterije, pa je možete koristiti naveče, kada nema sunčeve svjetlosti. Hibridni inverter omogućava i funkciju rezervnog napajanja, ap ako ste u području sa čestim prekidima napajanja iz javne mreže, ovo je idealno rješenje za vas.
Kad je u pitanju prosumer, mreža postaje baterija pa je ova investicija daleko isplativija od zero-export, ali gubite funkciju rezervnog napajanja ako ugradite “samo” mrežni inverter. Više na ovu temu možete pročitati na https://solarcentar.ba/category/malaskolasolara/
Koliko košta i za koji period se isplate kućne solarne elektrane?
Cijena takvog postrojenja je od 2500 do 1000 KM po kW instalirane snage solarnih panela. Što je veća elektrana, to je investicija po kilovatu instalirane snage manja.
Ovisno o veličini postrojenja te stepena vlastite potrošnje, isplativost je od 3 do 8 godina.
Ipak, za pravilno planiranje kako tehničko tako i financijsko, preporučujemo da se obratite stručnoj firmi sa iskustvom. Firma EMT SOLAR nudi stručno savjetovanje i projekciju financijske isplativosti nakon izlaska na teren i pregleda lokacije ili objekta.
Može li se solarna elektrana za vlastitu potrošnju napraviti na poslovnom objektu?
Da. Gradnja solarne elektrane za vlastitu potrošnju u privredi PROSUMER je potpuno regulisana zakonom i neznatno se razlikuje od one za stambene objekte.
Koliko košta i za koji period se isplate solarne elektrane za vlastitu potrošnju u privredi?
Cijena takvog postrojenja je od 1300 do 700 KM po kW instalirane snage solarnih panela. I ovdje vrijedi pravilo da što je elektrana veća, to je investicija po kilovatu instalirane snage manja.
Zavisno od veličine postrojenja te stepena vlastite potrošnje, isplativost je od 3 do 6 godina.
Ipak, za pravilno planiranje, kako tehničko tako i financijsko, preporučujemo da se obratite stručnoj firmi sa iskustvom. Firma EMT SOLAR ima velika iskustva u gradnji industrijskih postrojenja za vlastitu potrošnju.
Prodaja električne energije u mrežu
Želite li u Federaciji Bosne i Hercegovine izgraditi solarnu elektranu i prodavati proizvedenu električnu energiju u mrežu, morate ispuniti nekoliko uvjeta.
Moram li biti prijavljen kao privredni subjekat da bih mogao prodavati električnu energiju proizvedenu u vlastitoj solarnoj elektrani?
Da, možete to raditi u formi obrta ili kao d.o.o. Fizička lica ne mogu direktno prodavati električnu energiju. Fakturisanje se obavlja uz prilaganje fiskalnog računa.
Da li lokalna elektrodistribucija mora preuzeti moju električnu energiju?
Da, ako ste prosumer.
Ako imate komercijalnu solarnu elektranu i ako ste sklopili ugovor sa Operatorom za OIEiEK, lokalna elektrodistribucija mora preuzeti svu proizvedenu električnu energiju iz vaše solarne elektrane. Ukoliko nemate ugovor sa Operatorom već sa nekim privatnim snabdjevačem u Bosni i Hercegovini, preuzimanje je predmet poslovnog dogovora.
Da li Elektroprivreda mora otkupiti moju električnu energiju?
Ne, elektroprivrede u FBiH ne moraju otkupljivati energiju proizvedenu od malih solarnih elektrana (do 1 MW) ali su to često činile u proteklom periodu od 2023. U dosadašnjoj praksi je Ugovor o otkupu sa Operatorom za OIEiEK bio najsigurniji i najisplativiji.
Šta prvo trebam za gradnju solarne elektrane za prodaju električne energije u mrežu?
Gradnja solarne elektrane je prije svega administrativno komplikovan proces koji zahtijeva dosta znanja i upornosti. Za one koji žele kroz ovaj proces proži najbržim i najsigurnijim putem, preporučujemo da se obratite firmi EMT SOLAR, koja će vam za početak poslati svog stručnjaka za procjenu lokacije, dimenzionisanje elektrane i prijedlog opreme. Nakon izrade elaborata ekonomske isplativosti, stručno lice ove firme će vas uputiti u postupak, od prvog koraka pa do potpisivanja ugovora o otkupu.
Kako osigurati poticaje za otkup električne energije prije gradnje solarne elektrane?
Sve do kraja 2020. godine osiguranje podsticaja za otkup električne energije je bilo regulisano tada aktuelnim Zakonom o obnovljivim izvorima energije iz 2014. godine. Svi koji su do kraja 2020. godine Operatoru za OIEiEK podnijeli zahtjev za sklapanje predugovora o otkupu, te dostavili potrebnu dokumentaciju, dobili su nakon izgradnje i ugovor o otkupu na 12 godina, a u odnosu na danas (2026. godina), i po veoma povoljnim cijenama otkupa.
Trenutno (april 2026. godine) u Federaciji BiH nema aktivnog programa Operatora za OIKiEK za otkup, ali su programi aukcije u pripremi. Za aktuelne informacije posjetite stranicu https://www.oieiek.ba/
Što su dinamičke kvote?
Pojednostavljeno: Operator za OIEiEK ubire naknade za obnovljive izvore energije kroz „račune za struju“, i sa tim novcem plaća poticaj postojećim solarnim elektranama. Kada ima viška novca (kroz povećanje prikupljenih naknada od potrošača, neka elektrana izađe iz poticaja gubitkom dozvole ili završetkom ugovora o otkupu) oslobađaju se dinamičke kvote, i sljedeći na listi čekanja „ulazi u poticaj“.
Koju opremu i kojeg instalatera odabrati?
Odabir opreme prepustite odgovornim profesionalcima. Česta pojava u Hercegovini je da elektrane već nakon 2-3 godine rada izgube snagu i do 30%, što je najprije posljedica neodgovornog i nestručnog planiranja i montaže, a dijelom i loše kvalitete panela. Ova pojava gubitka snage panela se naziva i „rak solara“, a najčešće mjere za „liječenje“ elektrane je zamjena prerano oslabljenih panela. Evidentni su slučajevi i ponovljenih zamjena solarnih panela na istoj lokaciji.
Simptomatično je da upravo instalateri u Bosni i Hercegovini koji imaju najdužu referentnu listu instaliranih postrojenja, najčešće dobijaju žalbe investitora da elektrane već druge ili treće godine rada ne daju planirane prinose. Zato je prioritet u odabiru ponuđača stručnost instalatera, a ne njegova cijena.
EMT SOLAR je jedina firma u BiH koja ima osoblje za planiranje, gradnju i servisiranje solarnih elektrana obučeno na specijalističkim kursevima u Njemačkoj.
Kako znati imaju li isporučeni paneli deklarisanu snagu?
Većina panela se proizvodi u Kini, koja svojom naprednom tehnologijom vlada na svjetskom tržištu solara. Portal solarno.net redovno objavljuje liste najkredibilnij proizvođača panela.
Kao i svakoj branši, i u ovoj ima „crnih ovaca“ koje svjesno ili nesvjesno (jer ni sami ne mogu provjeriti) prodaju panele koji namaju onu snagu koja piše na poleđini. Vrijedno je spomenuti da neki njemački proizvođači nemaju proizvodnju u Njemačkoj, već na našem tržištu prodaju panele kineske proizvodnje, na čiji kvalitet su se već žalili neki investitori u Hercegovini (identitet poznat autoru ovog teksta).
Mjerenjem karakteristika može se utvrditi kvalitet i snaga svakog pojedinačnog panela. EMT SOLAR je jedina firma na području Zapadnog Balkana opremljena i obučena za ova mjerenja.
