U Bosanskopodrinjskom kantonu će se graditi solarne elektrane ukupne snage 800 MW.
Premijer BPK Goražde Edin Ćulov i direktor kompanije “TLG” d.o.o. Travnik Zoran Vujinović potpisali su ugovor o dodjeli koncesije za izradu, uređenje, opremanje, korištenje i održavanje vjetro i solarnih elektrana na lokalitetima VE “Kacelj“, FNE “Jahorina“ FNE “Jahorina 1“ i FNE “Jahorina 2“.
Koncesija je dodjeljena na period od 30 godina, a prema ocjeni predstavnika Vlade BPK, riječ je o veoma povoljnom ugovoru koji će osigurati milione KM kantonalnom budžetu. Premijer Ćulov je rekao da je ugovor značajan s aspekta privrednog razvoja i ekonomskog jačanja BPK, jer se kroz uplatu jednokratnih i tekućih koncesionih naknada očekuju prihodi u iznosu od deset do dvanaest miliona KM.
– Današnje potpisivanje je prva faza realizacije jednog od najvažnijih projekata za BPK Goražde, čija je vrijednost prema projekcijama, blizu 800 miliona eura. Uz podršku Komisije za koncesije i Ministarstva za privredu, te predstavnike zakonodavne i izvršne vlasti našeg kantona, uspjeli smo stvoriti mogućnosti za velike investicije u proizvodnju električne energije na našim prostorima – kazao je premijer Ćulov.
Dodao je da sada slijede analize, prostorni planovi, putevi, prilazni putevi itd.
– Svaka od ovih centrala su kao kućice, građani trebaju znati da mi dajemo koncesije do 5 mW to je jedna kućica, recimo jedna centrala je planirana 200 mW, znači mi imamo 40 kućica na različitim terenima i lokacijama u jednom području za koje će se dobivati prvo saglasnosti, pretvorbe zemljišta, urbanističke dozvole i građevinske dozvole, znači lokalne zajednice će odrediti je li to na putu spasa, pored puta spasa ili na neko drugoj lokacijii. Bez njihove saglasnosti, urbanističke i građevinske dozvole, centrale se ne mogu graditi”, pojasnio je Ćulov.
Direktor kompanije “TLG” Zoran Vujinović rekao je da, kada je riječ o implementaciji ovih projekata, prvi solarni park od 200 MW trebao bi biti implementiran za dvije godine.
– Što se tiče vjetro parka, njihova realizacija zahtjeva jako velika istraživanja i analize koje će uslijediti, kao i konsultacije s Ministarstvom prostornog uređenja, s obzirom da će se svi prostori koji se nalaze na ovim lokalitetima, a koji su zaštićeni po bilo kojem osnovu, biti isključeni od bilo kakvog uticaja. Zatim slijede aktivnosti pretvorbe zemljišta iz poljoprivrednog u građevinsko, kao i ostali postupci u skladu sa Zakonom o prostornom planiranju i građenju – naglašava Vujinović.
