SolarPower Europe je objavio da je u Evropi ove godine instalirano 40% više solarnih kapaciteta za proizvodnju električne energije nego u prošloj godini, odnosno rekordnih 55,9 GW.
Ukupan solarni kapacitet u Evropskoj uniji (EU) sada iznosi 263 GW, što je 27% više od 207 GW iz 2022. godine. Za ovaj rast je uglavnom zaslužan utjecaj energetske krize, kao i odlaganje projekata planiranih za 2022. godinu, objavljeno je u najnovijem izvještaju SolarPower Europe (link).
Ipak, ovaj rast bi trebao značajno usporiti u narednoj godini, prognozira SolarPower Europe u izvještaju pod nazivom European Market Outlook for Solar Power 2023-2027. godine.
Očekuje se da će 2024. godine stopa rasta biti svega 11%, što znači da će u Evropi biti instalirano samo 62 GW novih kapaciteta solarne energije, navodi se u saopćenju za javnost.
Električna energija za 17 miliona ljudi
Sa novoizgrađenih skoro 60 GW od početka 2023. godine broj domaćinstava u Evropi koja se snabdijevaju električnom energijom iz fotonaponskih elektrana trebala bi porasti za skoro 17 miliona.
To istovremeno znači i da je skoro ispunjen cilj od 60 GW, koji je Međunarodna agencija za energetiku (IEA) preporučila da bi se nadomjestilo postepeno napuštanje ruskog gasa.
Valburga Hemetsberger, direktorica organizacije SolarPower Europe, izjavila je da još uvijek ne instaliramo prosječnih 70 GW godišnje potrebnih da ispunimo ciljeve za 2030. godinu.
“To znači da kreatori politika sve do kraja decenije ne mogu sebi priuštiti da budu opušteni“, rekla je Hemetsberger.
Ko je povećao solarne kapacitete?
Njemačka je od početka 2023. godine instalirala 14,1 GW novih solarnih kapaciteta i tako obezbijedila prvo mjesto na evropskoj rang-listi. Drugoplasirana je Španija sa 8,2 GW, a slijede Italija (4,8 GW), Poljska (4,6 GW) i Nizozemska (4,1 GW).
Četrnaest članica EU instaliralo je ove godine više od 1 GW solara, a na tu listu su ušle dvije zemlje iz regiona – Bugarska i Rumunija (link).
Bugarska bi trebalo da završi 2023. godinu sa skoro 3 GW ukupnog instalisanog kapaciteta solara, pa bi tako svoj cilj od 3,2 GW koje je trebala instalirati do 2030. godine mogla da dostigne čak sedam godina prije roka.
Rumunija je uvećala ukupnu snagu za 1 GW, što je 308% više nego 2022. godine. Ove godine je ukupno dostigla 2,85 GW, a učinak solara je oko 5% ukupne proizvodnje električne energije u toj zemlji.
SolarPower Europe previđa rast na cijelom Balkanu
Ciljevi zemalja Jugoistočne Evrope su daleko ispod projekcija SolarPower Europe. Hrvatska trenutno ima 0,5 GW solarnog kapaciteta, dok njen Nacionalni energetski i klimatski plan (NECP) predviđa ukupno oko 1 GW do 2030. godine. Međutim SolarPower Europe predviđa da bi do 2030. godine zemlja trebala imati 5,7 GW.
NECP Slovenije predviđa da udio solara u bruto finalnoj potrošnji energije poraste na 3.861 GWh do 2030. godine, što bi zahtijevalo oko 3.1 GW instalisanog kapaciteta. Sa druge strane, SolarPower Europe prognozira 6,2 GW.
Kada je reč o solarnom kapacitetu po glavi stanovnika, Slovenija je ove godine ušla među prvih deset zemalja EU, zauzevši deveto mjesto sa po 593 W, što je najveći rast u Evropi.
Poraslo tržište krovnog solara
Istovremeno sa porastom solarnih instalacija, tržište krovnog solara u EU je ostvarilo rast od 54% na godišnjem nivou. S druge strane, tržišni udio velikih fotonaponskih elektrana smanjio se za 6%, a kao razlozi se navode odlaganje aukcija, rast mrežarina, inflacija i problemi sa dozvolama i priključivanjem na mrežu.
Ukupan kapacitet velikih fotonaponskih elektrana u Evropi je dostigao 19 GW, u poređenju sa 16 GW od prije godinu dana. Istovremeno, ukupni kapacitet krovnog solara je porastao sa 24 GW u prošloj, na 37 GW u ovoj godini.
I proizvodnja fotonaponskih ćelija u EU ove godine je porasla sa 1,4 GW na 2 GW, dok je proizvodnja fotonaponskih modula skočila 59%, na 14,6 GW. Međutim, opremom proizvedenom u Evropi može da se pokrije manje od 2% trenutne evropske potražnje za solarom, navodi se u izvještaju SolarPower Europe.
