Srbija je usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan do 2030. godine, sa projekcijama do 2050. godine.
Skoro svaki drugi megavat-sat električne energije će 2030. godine u Srbiji dolaziti iz čistih izvora, istakla je ministrica rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović.
Počinje nova etapa u razvoju energetskog sektora, koja treba da doprinese većoj sigurnosti snabdijevanja, uz povećanje učešća čistih izvora energije i veću zaštitu životne sredine, rekla je ministrica, a prenosi Balkan Green Energy News.
„Usvajanjem integrisanog plana, Srbija dobija strateški dokument koji je usklađen sa vizijom Evrope u pogledu dekarbonizacije energetskog sektora, a koji predstavlja svojevrsnu mapu puta Srbije u energetskoj tranziciji. Energetski i klimatski plan je prilagođen karakteristikama našeg energetskog sektora i imperativu da u svakom trenutku naši građani i privreda mogu da računaju na sigurno snabdijevanje. Integrisani plan stavlja težište na ulaganja u obnovljive izvore energije, gdje oko 3,5 gigavata novih elektrana na energiju sunca i vjetra treba da bude na mreži do 2030“, kazala je Đedović Handanović.
Energetski i klimatski plan uključuje intenzivna ulaganja u povećanje energetske efikasnosti u svim sektorima, veće korišćenje obnovljivih izvora za grijanje i hlađenje i postepenu elektrifikaciju saobraćaja, saopćilo je ministarstvo. Primjena mjera iz INEKP-a, prema riječima ministrice, treba da omogući ostvarenje glavnog cilja u borbi protiv klimatskih promjena – smanjenje emisije gasova s efektom staklene bašte za 40,3 posto sa nivoa iz 1990. godine.
Srbija radi i na povećanju sopstvene energetske sigurnosti i nezavisnosti i na ispunjavanju svojih međunarodnih obaveza, poručila je ministrica rudarstva i energetike
„Donošenjem ambicioznog ali ostvarljivog plana za energetsku tranziciju, Srbija je pokazala spremnost da, s jedne strane, radi na povećanju sopstvene energetske sigurnosti i nezavisnosti, a sa druge na ispunjenju svojih međunarodnih obaveza u pogledu ostvarivanja globalne klimatske agende. Ovo je važan strateški dokument za usaglašavanje sa zahtjevima Evropske unije i uključuje cilj spajanja tržišta električne energije sa jedinstvenim tržištem EU“, navela je Đedović Handanović.
Ministrica je podsjetila da ciljevi obuhvaćeni INEKP-om obuhvataju realizaciju projekata javnog i privatnog sektora.
„Energetska tranzicija je pitanje kako za državu, tako i za privrednike, čitav privatni sektor i svakog pojedinca. Računamo na privatne investicije i na povećanje energetske efikasnosti u domaćinstvima, koje država svakako subvencioniše”, rekla je.
Energetski i klimatski plan i strateški ciljevi
Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan je dokument kojim se definišu strateški ciljevi i dinamika njihovog ostvarivanja u procesu energetske tranzicije. Ima pet ključnih dimenzija: dekarbonizaciju, koja obuhvata emisije gasova s efektom staklene bašte i obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost, energetsku sigurnost, unutrašnje energetsko tržište i istraživanje, inovacije i konkurentnost.
Sekretarijat Energetske zajednice je u novembru, po dobijanju nacrta, preporučio Srbiji da, između ostalog, poveća cilj smanjenja emisija gasova s efektom staklene bašte sa 40 na 40,3 posto. Vlada je konačnu verziju objavila u decembru.
Udio obnovljivih izvora u bruto finalnoj potrošnji energije treba da dostigne 29,8 posto 2025. godine i da se do kraja perioda popne na barem 33,6 posto, stoji u planu. Putanja u proizvodnji električne energije se kreće od 34,7 do 45,2 posto, a učešće u grijanju i hlađenju raste neznatno, sa 41,1 na 41,4 posto.
Sljedeći energetski i klimatski plan najkasnije do 2029. godine
Ugovorne strane Energetske zajednice imale su rok do kraja juna da predaju NEKP-ove za period od 2025. do 2030. godine. Dosad su to učinile Albanija, Sjeverna Makedonija, Gruzija i Ukrajina. Druge zemlje, među kojima je i BiH su samo predale nacrte i dobile preporuke.
Nacrt sljedećeg plana, za 2031-2040, obavezno je predati do 1. januara 2028, a konačnu verziju najviše godinu dana kasnije.
