Balkanske države upozoravaju na krizu u regionu zbog rasta cijena struje na berzama.
Premijer Grčke Kiriakos Micotakis pisao je predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen sa prijedlogom da se uvede regulator tržišta električne energije za cijelu EU i da se više radi na povećanju kapaciteta za prekograničnu razmjenu. Jugoistočnu Evropu je zahvatila kriza u domenu struje, budući da je disparitet sa cijenama na ostatku kontinenata dostigao ogromne razmjere, usljed zagušenja interkonekcija. Među drugim faktorima su ekstremna vrućina, suša, umanjenje kapaciteta u elektroenergetskom sistemu kao i to što je Ukrajina postala neto uvoznik. Zato nekoliko zemalja traži mjere za olakšavanje pritiska usljed rasta cijena struje.
Grčka, Rumunija i Bugarska spremaju nacrt mehanizma koji bi im omogućio da odmah intervenišu na tržištu električne energije, pri svakom drastičnom skoku cijena struje u Jugoistočnoj Evropi kada se desi razdvajanje tog regiona od ostatka evropskog tržišta. U međuvremenu, grčki premijer Kiriakos Micotakis poslao je pismo predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen i predložio niz mjera.
Pritom je Sjeverna Makedonija zatražila od direktora Sekretarijata Energetske zajednice Artura Lorkovskog da naloži da se ispitaju razlozi ogromnog dispariteta u cijenama.
Protok je kod nekih interkonekcija smanjen usljed većih radova. Opterećenje je poraslo, u kombinaciji sa remontima i rekonstrukcijama termoelektrana na ugalj, rekordnom ljetnjom vrućinom, slabim učinkom hidroelektrana kao i time što je Ukrajina postala neto uvoznik električne energije. Tako je došlo do svojevrsnog rascjepa između Balkana i Mađarske s jedne, i Centralne i Zapadne Evrope s druge strane.
Algoritam odsiječe jugoistok Evrope, učini ga energetskim ostrvom
Jedan od bitnih faktora je način funkcionisanja tržišta električne energije. Trgovina električnom energijom među državama na Balkanu odvija se po metodologiji kapaciteta bilateralne razmjene (NTC – net transfer capacity), kojom se određuju raspoloživi kapaciteti. Tržišta u centralnom i zapadnom dijelu kontinenta međusobno su povezana u sistem sa metodologijom zasnovanom na tokovima snaga (FBMC – flow-based market coupling).
Dešava se da algoritam ovog potonjeg mehanizma veoma obori ili čak potpuno eliminiše raspoloživi kapacitet tokova iz Njemačke ka Austriji i onda ka Mađarskoj, piše Euro2day.gr u svojoj analizi, a prenosi Balkan Green Energy News.
Mađarska je glavni snabdjevač Ukrajine električnom energijom. Tako se ova, u ratu razrušena zemlja okreće ka jugu da zadovolji svoju potražnju, što dovodi do porasta cijena struje. Jugoistok u suštini postaje ostrvo u energetskom smislu.
Veleprodajne cijene električne energije u Grčkoj su od aprila, kada su iznosile 60 eura za megavat-sat, više nego udvostručene na septembarskih 130 eura, istakao je Micotakis u svom pismu i naglasio: „Ovo je regionalna kriza.“
Kada se uporedi sa prošlom godinom, proizvodnja struje iz vjetra i solara je povećana 25 posto, dok je učinak termoelektrana na ugalj pao 27 posto, podsjetio je.
„Ovaj raskorak između energetske tranzicije, koja je veoma uspješna, i cijena struje što odjednom skoče na ekstremne nivoe, zahtijeva politički odgovor. Ukoliko ostane neriješen, ugrožava naše građane i našu konkurentnost. Mogao bi da podrije podršku našem Zelenom dogovoru EU“, izjavio je grčki premijer.
I do 15 puta veća cijena struje u zemljama Balkana
U jednom trenutku, cijena struje je dostigla 940 eura po megavat-satu, dok je u Austriji iznosila samo 61 euro po megavat-satu ili 15 puta manje za isti proizvod s druge strane jedne interne granice u EU, podvukao je Micotakis. To podriva duh i svrhu internog tržišta, po njegovom mišljenju.
Štaviše, raspon između najviše i najniže cijene u regionu je ovog ljeta ukupno 395 sati bio iznad sto eura po megavat-satu, u poređenju sa 35 sati od januara do kraja maja.
„Sistem je toliko kompleksan i nejasan da je maltene nemoguće precizno shvatiti šta pogoni cijene na bilo kom mjestu i u bilo kom trenutku. Stvorili smo nerazumljivu crnu kutiju – nerazumljivu čak i stručnjacima. A ne možemo ubjedljivo objasniti svojim građanima zašto cijena struje koju plaćaju toliko naglo raste. To je politički neprihvatljivo“, upozorio je Micotakis.
Micotakis je kazao da je u Evropskoj uniji potrebno snažnije upravljanje – sistem koji bi joj omogućio veći utjecaj na odluke pojedinačnih država koje imaju regionalan efekat, na primjer o planiranim isključenjima. Njegov drugi zahtjev se tiče većeg regulatornog nadzora.
Što se tiče izvoza u Ukrajinu, njegove posljedice osjećaju samo neke zemlje, one kod kojih nisu dovoljni tokovi električne energije, računajući one unutar EU, dodao je Micotakis. Ukazao je na opcije iz novog, reformisanog ustrojstva tržišta električne energije koje bi Grčkoj mogle da omoguće da „povrati ekstraprofit od proizvođača i tokom ovog šoka zaštiti potrošače“.
Tržišne cijene su proteklih dana pale, usljed hladnog talasa i velike kiše, ali predstoje drugi izazovi. Termoelektrane na ugalj u regionu su uglavnom stare i nepouzdane. Predstoje isključenja nekih elektroenergetskih objekata radi remonta i održavanja.
