U Euroskoj uniji je 01. oktobra na snagu stupila Uredba CBAM (Carbon border adjustment mechanism). Ovaj mehanizam ima za cilj da reguliše emisije ugljika u međunarodnoj trgovini. Riječ je o politici koja bi omogućila zemljama da naplaćuju porez ili nadoknadu za uvozne proizvode koji su proizvedeni sa visokim emisijama ugljika. Trenutno je CBAM u prelaznoj fazi, sa prvim izvještajnim periodom za uvoznike 31. januara 2024. godine.
U prijelaznoj fazi trgovci će morati samo da izvještavaju o emisijama ugljika bez bilo kakvih finansijskih troškova. Prijelazna faza će dati dovoljno vremena firmama da se spreme za ono što dolazi 2026. godine, a to je početak naplate prekogranične takse za emisije ugljika.
Europski zvaničnici su naveli da CBAM treba da ohrabri treće zemlje da ojačaju svoje klimatske propise, uvedu strožije ciljeve za smanjenje emisija i ulažu u infrastrukturu za energiju iz obnovljivih izvora. BiH i cijeli region ima ogromni potencijal u obnovljivim izvorima energije, ali je potrebno uspostaviti i prilagoditi zakonsku regulativu i približiti privredu zakonodavnom okviru.
Smjernice za primjenu CBAM-a
Set pravila i zahtjevi za izvještavanje o emisijama prema CBAM-u biće dalje precizirani u akt koji će donijeti Komisija nakon konsultacija sa CBAM komitetom, koju čine predstavnici država članica EU. Komisija će nastaviti sa postavljanjem CBAM registra, kao i pripremom daljnjih podzakonskih akata i sprovođenja planirane analize. Evropska komisija priprema detaljne smjernice za primjenu CBAM-a tokom prelaznog perioda i razvija obuku kroz vebinare i e-učenje. Ovo će uključivati obuke koje će pružiti potrebne informacije za izvoznike i operatere iz trećih zemalja. Uskoro će biti pokrenuta i posebna web stranica sa svim informacijama.
Šta CBAM znači za BiH?
Uvođenje CBAM mehanizma je definisano međunarodnim obavezama Bosne i Hercegovine poput Pariskog sporazuma Mape puta ka dekarbonizaciji Energetske zajednice (čiji je BiH član) i Sofijskom deklaracijom (koju je BiH prihvatila). Sekretarijat Energetske zajednice nadzire i pomaže članicama u pripremi planova i strategija za CBAM i uvođenju nacionalnih/regionalnih ETS sistema, posebno u sektoru električne energije.
CBAM se uvodi kao naknada/carina emitovanog ugljika pri proizvodnji karbonski intenzivnih grupa proizvoda (željezo i čelik, cement, gnojiva, aluminij, električna energija i vodonik), koja će se plaćati pri uvozu u EU od 2026. godine.
Prema izvještaju Državne regulatorne komisije za električnu energiju (DERK) iz 2022. godine, 64 posto električne energije u BiH se dobiva iz termoelektrana na ugalj. Električna energija, zajedno sa cementom, željezom i čelikom, aluminijem i vještačkim đubrivima, čini gotovo trećinu izvoza Bosne i Hercegovine, pri čemu izvoz u EU u ovim industrijama čini oko 10 posto BDP-a u 2022. godini.
Preliminarni podaci pokazuju da će doći do pada izvoza iz pogođenih industrija Bosne i Hercegovine u rasponu od 11 do 25 posto, što zavisi od visine poreza na ugljik i ekvivalentno je otprilike od 1,1 do 2,5 posto BDP-a (prema procjenama MMF-a).
Očekuje se da će u regionu Bosna i Hercegovina, pored Crne Gore, imati najveću izloženost CBAM-u.
Šta je urađeno do sada?
BiH je, kao i većina zemalja regiona, uspostavila okvir za praćenje, izvještavanje i verifikaciju (MRV) emisija, što je jedan od bitnih preduslova za uspostavu ETS-a. Pripremljena je i mapa puta za trgovanje emisijama, a počelo je i planiranje provođenja različitih elemenata sistema trgovanja i pratećeg zakonodavstva s ciljem pravovremenog određivanja cijena i opsega obuhvata ovog poreza.
Potrebno je još pripremiti konkretnu platformu kako bi se povezali različiti sektori koji rade na istom pitanju interne skupine koja će biti pogođena ovim izmjenama. Kada će to biti urađeno, još se ne zna, a vremena je sve manje.
Ukoliko ste zainteresovani za izračun karbonskog otiska, vaša adresa je EMT SOLAR, firma specijalizovana za izračun karbonskog otiska. Javiti se možete putem elektronske adrese info@solarno.net.
