solarno-net-logo-emtsolar
Oxary Magazine
$10 – $15 / Week

U Hrvatskoj će se graditi agrosolarna elektrana snage 80 MW

Agrosoalarna elektrana u BiH by EMT SOLAR
Agrosoalarna elektrana u BiH by EMT SOLAR
Sadržaj

Agrosolarna elektrana sve je popularnija u svijetu. Razlog je jednostavan. Solarna elektrana zauzima velike kapacitete zemljišta koje je vrlo često poljoprivredno. Da se ne bi dogodilo da zemlje ostanu bez obradive površine, stručnjaci savjetuju da se iznad usjeva ili voćnjaka postave solarni paneli, kako bi zemljište imalo dvojaku upotrebu. Jer solarni paneli služe i kao zaštita za usjeve, zadržavaju vlagu, pa imaju efekat staklenika, što je još jedna prednost agrosolarne elektrane.

O tome se govorilo i na konferenciji „Mogućnosti primjene agrosolara u vinogradarstvu i voćarstvu u Hrvatskoj“, gdje je predstavljena „Studija o potencijalu upotrebe solarne energije u sektoru poljoprivrede i slatkovodne akvakulture“. Agrosolarna elektrana prije svega je agrotehnička mjera, jer je na prvom mjestu uspješnija poljoprivredna proizvodnja, dok je proizvodnja električne energije dodatni prihod. Investicije u agrosolare znatno su veće nego u integrirani ili neintegrirani solar.

Tom prilikom je rečeno da se za energetsko odobrenje Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Hrvatske nedavno prijavio prvi projekat. U pitanju je agrosolarna elektrana – voćnjak čija bi snaga bila čak 80 MW(!) u Zadarskoj županiji, prenose hrvatski mediji.

Sanja Ivelj, načelnica sektora iz MINGOR-a je objavila da će to tijelo najkasnije do kraja mjeseca izdati sve energetske saglasnosti po članku 133. ZOTEE-a, za što je pristiglo 216 zahtjeva. Ivelj je rekla da se 63% izdanih energetskih odobrenja odnosi na solarne elektrane, a izdana su odobrenja i za 643 MW vjetroelektrana.

Kontroverze oko kategorizacije zemljišta

Agrosolarna elektrana je u začetku i u Europi, a većina projekata svojevrsni su eksperimenti kojima se testira ta agrotehnička mjera. Prof. Marko Karoglan s Agronomskog fakulteta u Zagrebu i prof. Goran Fruk istaknuli su kako se voćnjaci i vinogradi sa solarnim panelima natječu za isti izvor energije, onu sunčevu, ali isto su tako istraživanja pokazala kako djelomično zasjenjenje sa solarnim panelima može pomoći u zaštiti tih kultura od klimatskih promjena.

Problem sa agrosolarima u Hrvatskoj je administrativne prirode, jer se agrosolarna elektrana može izgraditi samo na postojećim trajnim nasadima na zemljištu kategorije P3 upisanom u ARKOD registar poljoprivrednog zemljišta. Državni sekretat Ivo Milatić je rekao da je “van svake pameti zabranjivati agrosolare na zemljištu P1 i P2” te da to treba mijenjati, zbog čega će se angažirati u razgovore s Ministarstvom poljoprivrede i šumarstva. Agrosolarne elektrane se mogu podizati tako da su vidljive s mora, a zabranjena je i njihova primjena u tradicionalnim nasadima (npr. vinogradi sa suhozidima).

Kompleksna papirologija

 “Papirologija” je tokom diskusije na konferenciji ocijenjena kao prilično komplikovana, a iako je riječ uglavnom o jednostavnim građevinama očekuje se izrada ekološke studije za veće projekte, čija ocjena traje i do godinu dana. Prisutni su postavili i pitanje priključenja, ustvrdivši da se u Đakovu u dvije i po godine “nije izdala ni jedna saglasnost za priključenje neke veće neintegrirane solarne elektrane”. Apelirali su da se HEP ODS-u propišu rokovi u kojima trebaju odraditi priključenje, ako je sve uredno, na što je Milatić odgovorio da je to nemoguće, da rokovi mogu biti samo načelni, jer bi u protivnom bilo tužbi.

Za agrosolarne elektrane prema Zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU-a i hrvatskim propisima nemoguće je dobiti poticaj, osim ako nije riječ o istraživačkom projektu kada se udružuju poljoprivrednik i istraživačka institucija, a tada je moguća stopostotna podrška od 30.000 do 200.000 eura, ali ne za kupovinu opreme.

Agrosolarne elektrane u BiH

Slična situacija sa agrosolarima je i u BiH. Zakonodavstvo uglavnom ne poznaje ovu vrstu solarnih elektrana, pa je i dalje nemoguće graditi solarnu elektranu na poljoprivrednom zemljištu od I do V kategorije. To znači da nema ni poticaja za takve elektrane. Ministastvo poljoprivrede FBiH subvencionira gradnju solarnih elektrana za vlastite potrebe na poljoprivrednim gazdinstvima, prošle godine je razmatrana opcija i subvencioniranja gradnje solarnih elektrana za prodaju električne energije kako bi se poljoprivrednicima osigurao dodatni prihod. Na kraju su ipak subvencionirane samo elektrane za vlastite potrebe. Ove godine je Vlada Federacije povećala izdvajanja za poljoprivredu na skoro 200 miliona KM, a dio sredstava će biti namijenjen i za gradnju solarnih elektrana.  

Slični Članci
Half Page Banner emtsolar solarno.net prosumer
sungrow_emtsolar_solarno.net

Pretplati se na dnevne novine

solarno-net-logo-emtsolar

EMT SOLAR je stručnim znanjem, iskustvom i opremom veoma bogata firma specijalizovana za projektovanje, izgradnju i servis solarnih fotonaponskih elektrana.