U Kini je sa radom počela najveća solarna elektrana na svijetu.

Riječ je o postrojenju koje pokriva površinu od oko 81.000 hektara i proizvodi 6,09 milijardi kWh godišnje. Solarna elektrana snage 5 GW dovoljno je snažna da zadovolji potrebe za električnom energijom zemlje veličine Luksemburga.

Postrojenjem upravlja kompanija Power Construction Corporation, koja je u vlasništvu kineske vlade. Solarna elektrana se nalazi u pustinjama na sjeverozapadu zemlje, a u funkciji je od 3. juna.

Područje na kojem se nalazi solarna elektrana je slabo naseljeno i obiluje solarnim te vjetroelektranama, a to ga čini idealnim mjestom za masivne baze obnovljive energije, koje prenose većinu energije na velike daljine do kineske gusto naseljene istočne obale.

Ova regija služi kao raskrsnica centralne i istočne Azije i ima oko 25 miliona stanovnika.

Nova elektrana dodatno učvršćuje rastuću snagu Kine u njenim kapacitetima za proizvodnju solarne energije.

Nova solarna elektrana veličinom je nadmašila dva dosad najveća operativna solarna postrojenja koji se također nalaze u zapadnoj Kini: pustinjski projekt Ningxia Tenggeli kompanije Longyuan Power Group i solarni kompleks Golmud Wutumeiren kompanije China Lüfa Qinghai New Energy, oba snage po 3 GW.

Podaci iz prošle godine govore da je kapacitet proizvodnje solarne energije u Kini porastao za nevjerovatnih 55,2 posto u 2023. godini. Brojke govore da je u Kini tokom godine proizvedeno 216 GW solarne energije.

Solarna elektrana kao ključ za karbonsku neutralnost

Cilj Kine je da do 2060. godine postigne karbonsku neutralnost. a na putu ka tome se vlada obavezala da će izgraditi 1.200 GW obnovljivih kapaciteta do 2030. godine. Nova solarna elektrana je dio tog ambicioznog cilja te pruža pristojan dio energije potreban za njene ciljeve.

Ako nastavi ovim tempom, Kina će ostvariti cilj pet godina prije roka. Značajan porast solarne energije također je praćen povećanjem kapaciteta za proizvodnju energije pomoću vjetra, što pokazuje posvećenost zemlje čistoj energiji.

Nedavni izvještaj Međunarodne agencije za energiju (IEA) opisalo je kineske dosege kao “izvanredne”, pri čemu je zemlja lani pustila u rad onoliko solarnih kapaciteta koliko i cijeli svijet 2022. godine.

“Uloga Kine ključna je u postizanju globalnog cilja utrostručenja obnovljivih izvora energije jer se očekuje da će zemlja instalirati više od polovine novih kapaciteta potrebnih na globalnom nivou do 2030. godine. Na kraju predviđenog razdoblja, gotovo polovina kineske proizvodnje električne energije dolazit će iz obnovljivih izvora energije”, navodi su u izvještaju.

Također, procjenjuje se da bi postavljanje solarnih ploča na krovove i zgrade u Kini proizvelo dovoljno električne energije za napajanje svih domaćinstava u zemlji i jugoistočnoj Aziji zajedno.

Kina zato uspostavlja sistem recikliranja zastarjelih vjetroturbina i solarnih panela, saopćila je Nacionalna komisija za razvoj i reformu (NDRC) i pet drugih državnih agencija.

Državna agencija za planiranje saopćila je da će Kina do kraja decenije imati „u osnovi zreo“ sistem reciklaže za vjetroturbine i solarne panele.

Kineski novi energetski sektor, koji pokriva vjetar, solarnu energiju, baterije i druge energetske tehnologije u nastajanju, suočit će se s problemom “masovnog stavljanja opreme iz pogona” kako se nadogradnja industrije ubrzava, navode državne agencije. Prema Greenpeace-u, zemlja bi trebala povući oko 250 GW solarnih panela i 280 GW vjetroturbina do 2040. godine.

Proizvođači opreme za solarne i vjetroelektrane trebali bi dizajnirati opremu koja je lagana i laka za rastavljanje i recikliranje, u skladu sa smjernicama NDRC-a. Komisija je navela da će proizvođači obnovljive energije također biti odgovorni za razgradnju opreme na kraju životnog vijeka i neće im biti dozvoljeno da odlažu ili zakopavaju otpad na deponijama.

Tipični sistem solarnih panela ima životni vijek od oko 20 do 25 godina. Nakon što to vrijeme prođe, sposobnost solarnih panela da hvataju sunčevu svjetlost se smanjuje. Većina proizvođača garantuje da se unutar prvih 10 godina može očekivati ​​smanjenje učinkovitosti od 10%, a nakon još 15 godina slijedi smanjenje od 10%. Uprkos ovime, mnogi sistemi solarnih panela mogu raditi 30/40 godina ili više, ali sa smanjenom učinkovitošću.