Solarna elektrana u provinciji Konya je kapaciteta 1,35 GW, a proizvoditi će struju za dva miliona ljudi
U turskoj provinciji Konya je otvorena peta najveća solarna elektrana na svijetu, kapaciteta 1.350 megavata (MW). Postrojenje, koje koristi više od 3,2 miliona solarnih panela, godišnje će proizvoditi 3 miliona kilovatsati električne energije. To je dovoljno da osigura snabdijevanje strujom 2 miliona ljudi i spriječi upotrebu ekvivalenta fosilnih goriva u vrijednosti od 450 miliona dolara. Solarnu elektranu je razvio Kalyon Energy, podružnica jednog od najvećih konglomerata u Turskoj, Kalyon Holdinga. Elektranu je otvorio turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan.
Solarna elektrana Kalyon Karapinar vrijedna je milijardu dolara, a već je počela proizvoditi električnu energiju. Prema procjenama spriječit će emisiju 1,5 miliona tona ugljen dioksida godišnje. Gradnjom ove solarne elektrane turske vlasti nastoje povećati proizvodnju obnovljive energije i osigurati energetsku nezavisnost. Postrojenje u Konyi će povećati udio solarne energije u ukupnoj proizvodnji energije u Turskoj za 20 posto, ali i smanjiti ogroman uvoz energije koji Turska trenutno ima.
Ovaj je projekat dio inicijative Turske za obnovljive izvore energije (YEKA), koja ima za cilj osigurati energetsku nezavisnost zemlje, kroz instaliranje vjetro ili solarnih elektrana. YEKA projekti koriste ulaganja lokalnih investitora i/ili konzorcija za proizvodnju opreme i izgradnju elektrana velike proizvodnje električne energije. Po tome je specifična i Kalyon Karapınar solarna elektrana jer je financira grupa investitora kroz konzorcij.
Solarne panele u postrojenju proizvela je prva turska integrisana tvornica za proizvodnju ćelija, modula i ploča u Ankari, kompanije Kalyon Solar Energy Technologies Production Company. U fabrici se moduli sklapaju uglavnom od vlastitih komponenti, što je rijedak primjer vertikalne integrisanosti proizvodnje. Kalyon namjerava da poveća domaći udio u vrijednosti operacija na 90 posto tako što će početi da pravi još neke dijelove kojih nema u Turskoj. Ova tvornica je projekat Turske vlade koja nastoji da osigura ne samo energetsku nezavisnost, već i da zaokruži cjelokupan proces proizvodnje komponenti za solarne elektrane, a da ne zavisi od opreme iz drugih zemalja.
Godišnja proizvodnja Kalyon PV-a povećana je sa početnih 500 MW na 1.000 MW, a planira se podići na više od 2.000 MW, kroz ulaganje od 150 do 200 miliona dolara.
Nakon hidroenergije, koja ima kapacitet od oko 31.600 MW, vjetar je drugi najveći izvor obnovljive energije u Turskoj sa 11.490 MW. Instalacije solarnih panela porasle se na 9.820 MW. Očekuje se da će u ovoj godini proizvodnja energije iz obnovljivih izvora prije svega vjetroelektrana i solarnih elektrana porasti za najmanje 1.000 MW.
Kada je 2017. Kalyon Holding pobijedio na prvoj aukciji za projekte solarnih elektrana u Turskoj YEKA-1 GES sa svojim partnerom Hanwha Group, ova zemlja je imala jedva 3,5 gigavata instaliranog fotonaponskog kapaciteta.
Prema Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA), Turska će u narednih pet godina imati rast od oko 64 posto i povećanje svog kapaciteta obnovljive energije na 90 gigavata (GW), pri čemu će skoro 75 posto ovog dodatka biti solarna energija i vjetar. To će Turskoj omogućiti da bude na četvrtom mjestu u Evropi i među deset najvećih tržišta obnovljivih izvora energije u svijetu.
U Španiji se nalazi najveća evropska solarna elektrana
Najveća solarna elektrana u Evropi je Francisco Pizzaro kompanije Iberdrola. To postrojenje u Ekstremaduri ima 590 megavata. Međutim, najveći solarni kompleks, isto u Španiji, ima 750 megavata. Najveća solarna elektrana na Balkanu nalazi se u Grčkoj i ima snagu 204,3 megavata. U Bugarskoj je u planu postavljanje plutajuće solarno elektrane čiji bi kapacitet trebao biti 1,5 GW.
Na Zapadnom Balkanu, najveće fotonaponsko postrojenje je u Sjevernoj Makedoniji snage 17 megavata. Međutim to bi se uskoro trebalo promijeniti jer je najavljena izgradnja solarne elektrane u Hrvatskoj od 950 megavata.
